izvor: RTS
Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič izjavio je da će
njegova zemlja sačekati bolje uslove prije nego što bude potpisala
sporazum o slobodnoj trgovini sa Evropskom unijom.
"Čim
budemo dostigli nivo koji je udoban za nas, kada to bude u skladu sa
našim interesima, kada se dogovorimo o normalnim uslovima, onda ćemo da
razmotrimo potpisivanje", rekao je Janukovič u televizijskom obraćanju.
Ocenio je da su uslovi koje je ponudila EU "ponižavajući" i da ozbiljna država kao Ukrajina ne može da ih prihvati.
Janukovič je, kako je prenio Rojters,
rekao da je EU ponudila pomoć vrijednu 610 miliona evra i da je to
uslovila time da Ukrajina pristane na novi program sa MMF koji je
postavio, prema njegovim riječima, neprihvatljive uslove.
Takođe je naveo da će Evropskoj uniji objasniti postupak Kijeva.
"Moji planovi se nisu promijenili. Više puta sam rekao da planiram da idem u Viljnus", rekao je ukrajinski predsjednik.
Njemački Špigl je
ponudio neka objašnjenja koja bi Janukovič mogao da iznese liderima EU u
Viljnusu. Izgleda je da ruski predsjednik Vladimir Putin obećao Ukrajini
nekoliko milijardi evra u formi subvencija, otpisa duga i bescarinskog
uvoza.
S druge strane, EU je Ukrajini ponudila zajam od 620
miliona evra, što je u posljednjem momentu poraslo na oko milijardu evra
zajedno sa sredstvima od MMF-a. Janukovič je odlučio da je Putinova
ponuda primamljivija, piše Špigl pozivajući se na predsjedavajućeg Komiteta za spoljne poslove u Evropskom parlamentu Elmara Bruka.
Bruk
ističe da je Janukovič "vagao" između dvije ponude i da je do samog kraja
držao obje opcije otvorene. Kao još jedan od razloga pominje se i uslov
Evropske unije da se bivša premijerka Julija Timošenko, koja je u
zatvoru, pusti na slobodu.
Brisel prvi put mora da se suoči sa činjenicom da je odbijen zato što je cijena bila pogrešna, kaže Bruk.
U
međuvremenu su predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo i
predsjednik Savjeta EU Herman van Rompej izdali zajedničko saopštenje u
kom su "odlučno osudili rusku poziciju" kada je u pitanju sporazum
Kijeva i Brisela.
Evropska unija poručila je Ukrajini da još nije
kasno za potpisivanje sporazuma o pridruživanju i da to još može da
učini tokom predstojećeg samita koji počinje u petak u Viljnusu.
Uoči
samita reagovao je i predsjednik Rusije Vladimir Putin koji je rekao da
Ukrajina treba sama da odluči da li joj je potrebnija dublja trgovinska
povezanost sa Rusijom ili Evropska unija.
Putin je poručio i Evropskoj uniji da bi trebalo da se uzdrži od "grubih saopštenja".
"Ukoliko
odluči da potpiše ugovor sa Briselom, Kijev će u roku od dva mjeseca
ostati bez ugovora o slobodnoj trgovini sa Rusijom", istakao je
predsjednik Rusije koji je boravio u posjeti Trstu.
Ranije je
premijer Ukrajine Nikolaj Azarov u Kijevu rekao da njegova vlada
namjerava da u decembru počne pregovore o trgovini sa Rusijom.
"Naš osnovni cilj je da obnovimo normalne trgovinske odnose sa Rusijom", rekao je Azarov.
Manje
od sat vremena poslije te izjave, u Moskvi se oglasila ruska Agencija za
zaštitu potrošača saopštenjem u kome se navodi da će uskoro biti ukinuta
zabrana uvoza ukrajinske konditorske industrije.
Dok
se nadmudrivanja oko Ukrajine nastavljaju, u Kijevu i Lavovu već peti
dan traju protesti protiv odluke vlade da otkaže potpisivanje ugovora sa
Evoropskom unijom.
Dodatni pritisak na vladu izvršila je i bivša
premijerka Julija Timošenko, koja je juče saopštila da je u zatvoru
stupila u štrajk glađu koji će trajati sve dok predsjednik države ne
potpiše ugovor sa EU.
Sve djeluje kao još jedna ruska diplomatska pobjeda, o čemu piše i Špigl. Partnerstvo
između EU i istočnih zemalja doživjelo je krizu i prije najnovijih
događaja u vezi sa Ukrajinom. Bjelorusija je prije tri godina jasno stavila
do znanja da ne želi u EU. U septembru ove godine Jermenija je odustala
od Sporazuma o pridruživanju.
Ipak, kada je riječ o Ukrajini, Špigl ističe
da je Janukovičev glavni cilj da bude ponovo izabran za predsjednika na
izborima 2015. godine i da mu je za to potreban ekonomski uspon zemlje.
Kreditni
rejting Ukrajine je veoma nizak, a osim toga Ukrajina je zavisna od
ruskog gasa, što je sve uticalo na odluku prvog čovjeka Ukrajine da
prihvati Putinovu ponudu.
