Na konferenciji su govorilili Ivan Lovrenović, Enver Kazaz, Mile Lasić, Tihomir Cipek, Žarko Korać, Boris Pavelić, Dženana Karup-Druško, Gordana Katana, Milkica Milojević, Nicolas Moll, Emir Hodžić i Tamara Banjeglav.
Neke od tema o kojima se govorilo su: nacionalizam i volja za moć, pitanje krivice – odnos prema ratnim zločinima u društvenom pamćenju, politike istorije i savladavanje prošlosti, kultura sjećanja: suočavanje s prošlošću u zemljama bivše Jugoslavije kao pretpostavka izgradnje demokratskog i odgovornog društva, te prezentovane su studije slučaja iz BiH i regiona. Poslednji panel je bio namijenjen razgovoru o medijima i suočavanju sa prošlošću u BiH.
Smatrajući da je upravo Prijedor adekvatan izbor mjesta za konferenciju i pogodno mjesto za započinjanje razgovora na temu suočavanja sa prošlošću, većina učesnika je istakla i značaj otkrivanja masovne grobnice Tomašica iz koje se trenutno iskopavaju stotine posmrtnih ostataka nesrpskih civilnih žrtava sa područja Prijedora iz proteklog rata, te se solidarisala sa žrtvama. U izlaganjima je stavljen akcenat na potrebu pokretanja ovih tema u javnom diskursu, ali i osuda negiranja zločina.
Učešće u konferenciji su uzeli predstavnici mnogobrojnih udruženja žrtava, udruženje logoraša i organizacije poginulih boraca, nevladinih organizacija koje se bave pitanjima vezanim za suočavanje sa prošlošću i kulturnih institucija. Organizatori posebno ističu značaj prisustva i učešća velikog broja mladih aktivista i aktivistkinja iz Prijedora aktivnih na području suočavanja sa prošlošću.
Ovom konferencijom Prijedor nastavlja da bude polazna tačka i fokus mnogih inicijativa, udruženja, aktivista i aktivistkinja kada se radi o pitanjima vezanim za suočavanje sa prošlošću i elaboracijom konflikta.
