autor: Frontal
Upravo ovu vrstu nakita izrađuje Tijana Šušnica, diplomirana
umjetnica i studentica magistarskih studija u Ljubljani, smjer Video i novi
mediji. Njen nakit se razlikuje od svakodnevnih rukotvorina s kojima
uljepšavamo naš izgled. Naime, njen koncept je egzoskeleton, a inspiracija
mutacija ljudskog tijela.
Na Tijanine neobične rukotvorine naišli smo u novootvorenom
izložbenom butiku „Ormar“.
Diplomirala
si na Akademiji umjetnosti u Banjaluci, sada se baviš izradom originalnog
nakita koji podsjeća na naučnu fantastiku, odakle zapravo potiče tvoja
inspiracija?
Moj koncept je egzoskeleton. Ja sam vječito u nekom
futurističkom tripu. Kada sam počela da radim ovaj nakit, zamislila sam ga kao
nosivu skulpturu, a ne kao nakit jer je malo radikalniji i nije za svaki dan.
Koncept egzoskeletona je jedan koncept nanotehnolgijom poboljšanog čovjeka koji
oko sebe ima oklop. Naime, u organizmu postoji kalcijum koji čuva naša tijela,
a moja ideja je da se taj element preživljavanja preusmjeri u egzoskeleton, te
da ljudi dobiju svoj oklop i mogućnost da mutiraju kada god žele. Ja sam zapravo naučno fantastične romane predočila
u radove. Svi radovi su dakle potekli iz slika koje imam u svojoj glavi, koje
pokušam da realizujem pa ako ide ide, ako ne onda nikom ništa.
Da li si
se ugledala na druge umjetnike, tj. da li je ovaj koncept poznat među
dizajnerima?
Postoje dizajneri koji koriste kod, mašine za sječenje i 3D
printing kako bi napravili generativne oblike nakita. To je u suštini
biomimetična umjetnost, tako da tu ima tih organskih, molekularnih oblika koji
bi mogli da se povežu sa mojim. Ali to je opet nešto malo drugačije, tako da
nisam sigurna koliko je moja ideja poznata.
Da li su
žene spremne nositi tvoju vrstu nakita?
Ne znam koliko su žene spremne na ovu vrstu nakita, mislim da
bi se trebale malo više otvoriti prema tim nekim idejama. Nakit je tako reći
„statement“. Ono što nosiš, to si. Tako da je imati originalan komad nakita,
samo jedan ne treba ti hiljadu, neki tvoj „statement“. Ako se tebi tvoj lični
koncept uklapa sa mojim onda ok (smijeh).
Šta za
mlade dizajnere znači izložbeni prostor kao što je Ormar?
Ovo je super varijanta. Ovo nije samo prostor za izlaganje već
predstavlja mogućnost dugotrajne saradnje. Ovdje nema provizije tako da dizajneri
nisu ugroženi. U Ormaru sebi iznajmiš prostor kao u galeriji, a jako je bitno
biti prisutan. Treba nam više ovakvih mjesta.
Koliko je
kod nas zahtjevno biti umjetnik?
Imamo jako malo prostora. Medijskog prostora ima, ali
razumijevanja nema. Ljudi ovdje dizajnere i umjetnike ne smatraju kao dio
ekonomije jednog grada. Širom svijeta umjetnici se smatraju kreativcima koji
dosta doprinose gradu i razvoju brenda jedne zemlje. Svaki umjetnik je brend.
Naše razmišljanje treba promijeniti. Sredina je spremna na to, ali mi nemamo
kulturni menadžment koji je u suštini krug koji povezuje umjetnike, galerije,
kritike i medije. To kod nas nije spojeno, a sve to ide zajedno, jedno ne može
da opstane bez drugog.
