Izvor:Tanjug.rs
Putin u Brisel dolazi u društvu ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, dok će sa druge strane stola sjediti predsjednik Evropskog savjeta Herman Van Rompej, predsjednik Komisije Žoze Manuel Barozo i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton.
Za razliku od prethodnih samita kada su sa obje strane bile velike delegacije, ovogodišnji samit će trajati kraće i praktično će se svesti na radni ručak visokih funkcionera i njihovih najbližih saradnika.
Mnogi ovo tumaace kao znak zahladnjelih odnosa, a iz Savjeta je saopšteno da je skraćeni format "pogodniji za produbljenu političku diskusiju" o brojnim spornim pitanjima na relaciji Brisel-Moskva.
Kao prva takva tema izvjesno će se nametnuti tekuća kriza u Ukrajini, gdje su višemjesečne demonstracije protiv odluke vlasti da odustane od trgovinskog sporazuma sa EU i okrene se Rusiji prošle nedjelje dovele do prvih ljudskih žrtava.
Dosad su Rusija i EU u nekoliko navrata razmijenile optužbe za miješanje u unutrašnje stvari Ukrajine, a Moskvu je posebno naljutilo prisustvo visokih funkcionera EU među demonstrantima na glavnom kijevskom trgu proteklih nedjelja.
U centru drugog velikog spora je ruski energetski gigant Gazprom, protiv koga je EU prošle godine pokrenula istragu zbog monopolskog ponašanja i manipulisanja cijenama, što Rusija doživljava kao diskriminatornu mjeru.
U međuvremenu, Evropska komisija je ustanovila da su bilateralni sporazumi o gasovodu Južni tok, koje su potpisale šest članica EU i Srbija, u neskladu sa propisima EU i da ih treba revidirati, što zasad nalazi na oštro odbijanje Moskve.
Treći kamen spoticanja su ljudska prava u Rusiji, a naročito LGBT populacije, koja se našla na udaru novih zakona o zabrani propagiranja "neprirodnih" seksualnih odnosa među djecom i omladinom.
Ovi zakoni su naišli na žestoke kritike iz EU, dok su iz Moskve uzvratili optužbom da EU podstiče devijantno seksualno ponašanje kako bi podrila temelje ruskog društva i tradicije.
Sa druge strane, analitičari ukazuju da bi u vezi sa nekim pitanjima, kao što su vizna liberalizacija za ruske građane i saradnja u borbi protiv terorizma, moglo doći do umjerenog napretka.
Sem toga, zategnuti odnosi za sada ne ugrožavaju intenzivnu privrednu saradnju: Rusija plasira polovinu svog izvoza na evropsko tržište, a skoro isto toliko čini udio kompanija iz zemalja EU u ukupnim stranim investicijama u Rusiji.
