autor: Frontal
Priča počinje 19. novembra u Briselu kada je dato „zeleno svjetlo“ za novi EU
program namjenjen prije svega mladima, njihovoj doedukaciji i povećanju šansi
za zapošljavanje.
"Drago
mi je da je Evropski parlament usvojio Erasmus + i ponosni što smo bili u
mogućnosti da obezbjedimo povećanje budžeta za 40% u poređenju sa našim
aktuelnim programima. To pokazuje posvećenost EU obrazovanju i obuci. Erasmus +
će takođe doprinijeti borbi protiv nezaposlenosti mladih dajući mladima
mogućnost da povećaju svoje znanje i vještine kroz iskustvo u inostranstvu.
Osim što obezbjeđuje grantove za pojedince, Erasmus + će podržati partnerstvo
da pomogne ljudima u prelazu sa obrazovanja na rad, i reformi za modernizaciju
i poboljšanje kvaliteta obrazovanja u državama članicama. To je od ključnog
značaja ako želimo da opremimo našu mladu generaciju sa kvalifikacijama i vještinama
koje su im potrebne za uspeh u životu ", rekla je Androulla Vassiliou, komesar
za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i omladinu nakon objave da je program
usvojen.
Nakon
što se Evropom prolomilo da je iznos od fantastičnih 14,7 milijardi evra odobren
za ovaj sedmogodišnji program (2014-2020),
u BiH se prolomilo da iako pozvani naša zemlja neće učestvovati.
Šok i
nevjerica najbolje opisuju stanje nastalo nakon što su mediji prenijeli saopštenje
Ministarstva civilnih poslova BiH u kojem stoji da BiH neće biti dio ove priče.
Kako su sredinom decembra 2013. godine iznijeli, glavni razlog odbijanja učešća
vezuje se za negativan odgovor koji su dobili od Ministarstva za prosvjetu i
kulturu RS, i ministra Mutabdžije. U saopštenju ovog ministarstva od 17. decembra
stoji da oni nisu sigurni koliko efekata su raniji projekti imali kod đaka i
sutdenata iz RS, koliko i na koji način je definisano kofinansiranje učešća,
ali ono što je bio vodeći razlog jeste „prijetnja“ osnivanja agencije za
obrazovnaje na nivou BiH.
“Pomenutim prijedlogom nisu definisane kvote, niti postoje
garancije za učestvovanje učenika i studenata iz Republike Srpske u ovom
programu, a neprihvatljivo je i osnivanje agencije na nivou BiH koja bi vršila funkciju
regulatornog tijela zaduženog za provođenje programa Erasmus +”, naveli su u
saopštenju Ministarstvo prosvjete i kulture RS.
Bura reakcija spustila se na medijsko nebo, dok su mladi,
većinom student, imali i protestna okupljanja, a pokrenuta je i onlajn peticija
koje je skupila više od 8000 potpisa.
Danima su bh. građani svjedočili izljevima bijesa,
krtičkim pisanjima, izjavama relevantnih i nerelevantih sagovornika,
tumačenjima posljedica, povicima mladih aktivista, političkim igrama.
Naslovi poput “BiH jedina u regiji neće biti dio Erasmus
plus programa” ponovo su okarakterisali BiH kao “crnu rupu” zapadnog Balkana.
Ipak, crne prognoze i očaj, zamijenjeni su “djelimičnom”
nadom odnosno zvaničnim potvrdama da će BiH ipak biti dio Erasmusa + i to na srednjem
nivou koji znači djelimično učešće. Stvari koje se na prvi pogled čine
komplikovanim mogu se svesti na vrlo jednostavan nivo. Srednji nivo ili
djelimično učešće znači manje para da se uplati, a isto tako i manje mogućnosti
za mlade iz te zemlje učesnice.
Viši nivo, ili potpuno članstvo znači puno para i puno
mogućnosti, puno stipendija, grantova itd.
BiH i zbog niza neispunjenih uslova nije ni ponuđeno puno
učešće.
“Republike Srpska tj. Bosna i Hercegovina, se nalazi na
srednjem nivou participacije u programu ERASMUS+, koji omogućava partnerstvo na
projektima organizacija iz programskih zemalja i učešće u otvorenom metodu
koordinacije, a u slučaju ponovnog otvaranja Prozora za Zapadni Balkan,
omladinskim organizacijama će se opet ukazati mogućnost direktnog apliciranja,
podnošenjem projektnih prijedloga nadležnoj agenciji u Briselu kao što je to
bio slučaj u okviru programa Mladi u akciji. Otvaranje Prozora za Zapadni
Balkan nije u nadležnosti institucija iz Republike Srpske i BiH, a to je u
potpunosti u nadležnosti Evropske Unije, a prema trenutno važećim uslovima za
učešće u programu ERASMUS+ mladi ljudi i organizacije iz Republike Srpske i BiH
su u potpuno ravnopravnom položaju u odnosu na ostale zemlje Zapadnog Balkana”,
naveli su u saopštenju u Ministarstvu za sport, omladinu I porodicu RS.
Tog 27-og januara, stiglo je na adrese medija i saopštenje
iz Ministarstva civilnih poslova BiH gdje je navedeno da je s obzirom na status BiH kao države
potencijanog kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, kao i specifičnog
unutrašnjeg uređenja po pitanju nadležnosti u oblasti obrazovanja, BiH od
strane Evropske komisije, ponuđeno djelimično učešće u prvoj fazi pristupanja
programu Erasmus+ u 2014. godini, pri čemu bi sve aktivnosti vodila Izvršna
agencija za audio-vizuelene djelatnosti, obrazovanje i kulturu (EACEA). “Ukupan
budžet cjelokupnog programa Erasmus+ 14,7 milijardi evra predviđen za sve
države članice programa, što znači da navedena sredstva nisu u punom iznosu
namijenjena BiH. Naprotiv, Bosna i Hercegovina treba platiti ulaznu kartu u
iznosu od 115.000 evra na godišnjem nivou, a koliko će sredstava biti
raspoloživo i dodijeljeno BiH, zavisi od projekata koje za aplikatne iz BiH
odobri EACEA”, naveli su u ovom ministarstvu.
Oni su istakli i svoja očekivanja da će Evropska komisija u
najskorije vrijeme ponuditi na potpisivanje Memorandum, čime bi bila završena
procedura pristupanja Bosne i Hercegovine djelimičnom članstvu u programu
Erasmus+, kako je zvaničnim aktom Evropske komisije i ponuđeno Bosni i
Hercegovini.
Erasmus+ objedinio ranije projekte
Erasmus + ima tri
glavna cilja: dvije trećine budžeta se izdvaja za učenje u inostranstvu za
pojedince, unutar EU i van, ostatak će podržati partnerstva između obrazovnih
institucija, omladinskih organizacija, preduzeća, lokalnih i regionalnih vlasti
i nevladinih organizacija, kao i reforme za modernizaciju obrazovanja i
obuku i promovisanje inovacija, preduzetništva i zapošljavanja.
Novi Erasmus + program kombinuje sve aktuelne
šeme EU za obrazovanje, obuku, omladina i sport, uključujući i Program
doživotnog učenja (Erasmus, Leonardo da Vinci, Komenski, Grundtvig), Mladi u
akciji i pet programa međunarodne saradnje (Erasmus Mundus, Tempus, Alfa,
Edulink i programa za saradnju sa industrijalizovanim zemljama). To će olakšati
da podnosioci shvate dostupne mogućnosti, dok će ostala pojednostavljenja
takođe olakšati pristup.
Erasmus + uključuje,
po prvi put, namjensku budžetsku liniju za sport. Njime će se izdvojiti oko 265
miliona evra tokom sedam godina da doprinese razvoju evropske dimenzije u
sportu pomažući rješavanju prekograničnih prijetnji kao što su namještanje
mečeva i doping. Takođe će podržati transnacionalne projekte koji uključuju
organizacije u nicanju sportova, promovišući, na primjer, dobro upravljanje,
socijalne inkluzije i fizičku aktivnost za sve.
Erasmus + koristi
2 miliona visoko obrazovanje studenata će moći
da studira ili trenira u inostranstvu, uključujući i 450.000 pripravnika;
650 000 stručnih učenika i polaznika će dobiti
grantove za studije, treninge ili rad u
inostranstvu;
800 000 nastavnika, predavača, trenera,
obrazovanih i omladinskih radnika će moći da predaje ili da pristustvuje
treninzima u inostranstvu;
200 000 studenata sa
master diplomom koji rade puni kurs u
drugoj zemlji će imati koristi od kreditnih garancija;
više od 500 000
mladih ljudi će biti u stanju da volontira u inostranstvu ili učestvuje u
omladinskim razmjenama;
više od 25 000
učenika će dobiti grantove za master studije, koji uključuju studiranje u
najmanje dvije visokoškolske ustanovame u inostranstvu;
125 000 škola, obrazovnih
institucija i trening institucija, institucija za visoko obrazovanje i
obrazovanje odraslih, omladinskih organizacija i preduzeća će dobiti
finansiranje za uspostavljanje 25 000 "strateških partnerstava" da
promoviše razmjenu iskustava i veza sa svijetom rada;
3 500 obrazovnih ustanova i preduzeća će
dobiti podršku da stvori više od 300 "saveza znanja saveze” i "saveza sektor
vještine" da poveća zapošljavanje, inovacije i preduzetništvo;
600 partnerstava u
sportu, uključujući i evropske neprofitne događaje.
Puno učešće BiH!?
I priča se čini na prvi pogled gotovom, BiH bi trebala da značajno ostvari napredak u ispunjavanju uslova za približavanje EU integracijama, čime bi se približila i pozivnici za puno učešće u ovom programu.
Ako je suditi po nesuglacima, političkim povlačenjima i potezanjima koja su se desila zbog pozivnice o djelimičnom učešću, lako je zamisliti stepen uzbune koji bi mogao izazvati poziv za puno učešće.
Na sreću ili ne, njega po svim pokazateljima neće još biti. I uz to dodatnih 5 miliona evra koliko zemlja učesnica treba da plati na godišnjem nivou za punu participaciju.
