autor: Frontal
Ketrin Ešton, visoka predstavnica Evropske unije za
spoljne poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednica Komisije povodom 8.
marta 2014., međunarodnog dana žena je istakla da danas slavimo pravu
transformaciju u ženskim pravima, kojoj je svijet svjedok, zahvaljujući i
individualnim dostignućima i našem zajedničkom učešću u političkom životu.
“Žene su napravile veliki napredak, ali je još
uvijek dug put do svijeta bez diskriminacije na osnovu spola. Svi imaju pravo
na jednak pristup obrazovanju i zdravstvenim uslugama i šansu da postanu
punopravni učesnici u političkom životu, što je i suštinski element
demokratije. Dugoročna stabilnost i razvoj može se postići samo ako se pitanje
nasilja i diskriminacije nad ženama riješi.”
Ona je dodala da Evropska unija ostaje posvećena promociji ravnopravnosti spolova i
osnaživanju žena.
“Trenutno Evropska unija finansira oko 200 projekata
i inicijativa širom svijeta koje imaju za cilj da pomognu ženama da iskoriste
prednost obrazovanja i zdravstvene zaštite, rada i života bez nasilja i
diskriminacije, te da preuzmu svoje zasluženo mjesto u društvu. Prava svih žena
i djevojaka su univerzalni prioritet za Evropsku uniju i to se ogleda u
trenutnim raspravama o okviru za iskorjenjivanje siromaštva i održivog razvoja
za period poslije 2015. godine.”
Evropske trendove u osnaživanju prava žena slabo se
prate u našem društvu. Iako legislativno i deklarativno svi se zalažu za polnu
ravnopravnost, situacija u realnom životu je sasvim drugačija.
Jaz
između zakona i prakse
Uvođenje tzv. "ženskih kvota" u Izborni
zakon BiH je bio veliki korak ka većoj zastupljenosti žena u političkom životu
na svim nivoima, ali njegova dosljedna primjena još uvijek izostaje.
Pa tako u Vijeću ministara BiH i dalje nemamo
nijednu ministricu, a pozicije u Predsjednišvu BiH i dalje suvereno drže tri
pripadnika iz reda tri konstitutivna naroda – Srbin, Hrvat i Bošnjak.
U Parlamentarnoj skupštini BiH ženama pripada 19%
poslaničkih/delegatskih mjesta, a nakon lokalnih izbora 2012. godine, žene su
dobile 17,1% zastupničkih/odborničkih
mjesta u opštinskim vijećima/skupštinama opština u BiH, a izborile su i čak!
pet načelničkih pozicija.
U prilog tvrdnji da je Zakon “mrtvo slovo na papiru”
svjedoči i činjenica da su sudske vlasti za sedam godina, od 2003. kada je
usvojen Zakon o ravnopravnosti polova BiH do 2007. godine, donijele dvije presude na osnovu Zakona o
ravnopravnosti polova! Od toga je jedna presuda kasnije poništena.
Žene u BiH i
dalje pokušavaju da nađu svoje mjesto na tržištu rada, da usklade svoje
privatne i profesionalne živote, da nadomjeste gubitak nekadašnjih sistema
podrške (besplatne jaslice, obdaništa, obrazovanje, porodiljska odsustva…),
da dobiju iste plate za isti posao koji obavljaju njihove muške kolege, da ne
budu diskriminisane prilikom zapošljavanja i na radnom mjestu, da ne budu
otpuštane kada ostanu trudne, da ne budu „otpisane“ kao nepoželjna radna snaga
zbog svojih godina, itd.
Dragana Dardić, direktorica
Helsniškog parlamenta građana Banja Luka, ističe da od
rata naovamo ženske organizacije i grupe u raznim gradovima Bosne i Hercegovine
obilježavaju Međunarodni dan žena – 8. mart kroz organizovanje marševa, javnih
tribina, konferencija, uličnih akcija, izložbi….
Onda dodaje da će ga žene obilježiti i ove 2014.
godine marševima, šetnjama, tribinama, javnim nastupima.
Birtanski Gardijan je napravio svjetsku bazu podataka o položaju žena. Pogledajte ovdje.
„Obilježiće ga, a ne proslaviti, jer nema bogznašta
ni da se slavi. Obilježiće ga, a ne proslaviti, jer svrha ustanovljavanja
Međunarodnog dana žena nije izgovor za ranije izvlačenje sa posla kako bi se
radne kolegice odvele u restoran na iće i piće, uz prigodne, uglavnom
trivijalne poklone u vidu keramičkih vazni, jeftinog nakita i satova kupljenih
uz popust. Možda bi taj gest izvođenja radnih kolegica u restoran i bio
prihvatljiv, da na kraju, iz restorana, prvo ne odu žene žureći kući da
skuvaju, operu, opeglaju… Obilježiće ga, jer je Međunarodni dan žena prilika
da se sumira šta je postignuto na planu borbe za ljudska prava žena: gdje su
žene na političkoj BiH mapi, koja i kakva socioekonomska prava uživaju i koliko
su sigurne i zaštićene od nasilja u svojoj kući, poslu, ulici, gradu, državi?“
Premijer Republike Srpske Željka Cvijanović povodom
8. marta je izjavila da je Srpska zrelo demokratsko društvo, što je vidljivo i
iz učešća žena u javnom i političkom životu.
Zaključak juče održanog foruma „Žena i moć: Koliki je stvarni uticaj
žena u javnom i političkom životu“ je da Republika Srpska ima reprezantitavn
broj žena u javnom i političkom životu, ali da je potrebno i dalje raditi na
podršci i povećanju vidljivosti, broja, i uloge žena u političkom i javnom
životu, te da se povodom 8. marta – Međunarodnog dana žena slave ekonomska,
politička i društvena dostignuća žena. „Zbog svog istorijskog, ali i aktuelnog
značaja, ovaj dan treba da se obilježava dostojanstveno i s poštovanjem u znak
zahvalnosti onim ženama koje su se borile za pravo glasa, pravo na rad i bolje
radne uslove, pravo na život, pravdu, mir i dostojanstvo za sve“, navedeno je u
saopštenju Gender centar – Centara za jednakost i ravnopravnost polova
Vlade Republike Srpske.
Tatjana Inđić, studentkinja prava, borac za ravnopravnost polova; potpredsjednica Mladih socijaldemokrata ističe da u konstantnoj i sveobuhvanoj borbi za ravnopravnost treba da paralelno
promovišemo uspjehe žena i borimo se
protiv stereotipa i predrasuda.
"Pozicije i broj žena na javnim funkcijama u Srpskoj, počevši od
predsjednice Vlade, poslanica i delegatkinja pa do žena na funkcijama u
preduzećima, šalje snažnu poruku svim našim ženama u Srpskoj da postoji za žene
prostor i podrška. Ono što je za žene u politici često limitirajući faktor, jeste
njihova samokritičnost, sklonost da preispituju svoje odluke. No, ovaj limit je
u suštini vrlina, koja našoj političkoj sceni nedostaje. To znači da žena razmišlja,” važe” i da
tri puta mjeri prije nego odsiječe. Vjerujem da će žene u politici donijeti
novu snagu, da će njihova sklonost ka preispitivanju odluka uroditi najboljim
rezultatima za Republiku Srpsku. Lično poznajem veliki broj žena, koje
imaju lavovsko srce i brilijantan um. Očekujem ih na političkoj sceni, ne samo
zbog ravnopravnosti, nego zbog napretka našeg društva."
Ženski
pogledi
"Iako je borba za politička, socijalna i ekonomska
prava žena počela prije jednog vijeka, ona još uvijek traje. Iako su ženama
formalno-pravno data određena prava, moć i dalje ostaje u rukama muškaraca. Povodom
Međunarodnog dana žena u čitavom svijetu se organizuju različite aktivnosti,
negdje se protestuje i negoduje, a kod nas se sve više gubi osnovni značaj ovog
dana i popularni 8.mart svodi se na
slavlje-kolektivne proslave u restoranima, poklanjanje cvijeća, lijepih riječi
i gesta. Helsinški parlament građana Banjaluka u saradnji sa nekoliko banjalučkih
organizacija organizuje različite aktivnosti kulturnog, obrazovnog,
informativnog ali i zabavnog karaktera kojima se nastoji skrenuti pažnja na važnost
obilježavanja Međunarodnog dana žena koji u svojoj osnovi ima borbu za politička,
socijalna i ekonomska prava žena", istakla je koordinatorica projekta
"Žena i pravo danas" Helsinškog parlamenta građana Banjaluka,
Svjetlana Marković.
Aleksandra Petrić, aktivistkinja Fondacije „Udružene
žene“ Banjaluka, ističe da je položaj žena u
BiH posmatrajući javne politike i
zakone, veoma dobar, a u praksi
katastrofalan. “Žene su konnituirano
većina u svim statistikama nezaposlenosti u BiH, već godinama, što ukazuje na
odsustvo programa usmjerenih na ekonomsko osnaživanje žena. Nasilje prema
ženama i djevojčicama je u stalnom porastu, to već neko vrijeme transparentno
pokazuju policijske statistike u oba BiH entiteta, a odgovor javnih institucija
na ovaj problem je nezadovoljavajući i neefikasan. Kaznena politika za nasilje
u porodici je veoma blaga i ne postoji opredjeljenje pravosudnih institucija da
se bilo šta promjeni u pravcu stvarne primjene zakona kako bi se zaštitile žene
koje su preživjele nasilje i javnosti ukazalo da nulta tolerancija na nasilje
prema ženama nije samo parola koja se izvikuje od strane predstavnika i
predstavnica vlasti na svim nivoima u BiH na važne datume. U okviru državne
administracije postoje institucije u kojima nikada nije bilo žena, kao što je
Predsjedništvo BiH. Problemi i pitanja koja su važna za žene se ne
smatraju važnim i nisu prioritetna političkim liderima i međunarodnoj zajednic,
što je vidljivo iz činjenice da žena nema u političkim pregovorima o budućnosti
Bosne i Hercegovine.
Na pitanje “Da li se na
ravnopravnosti polova sistematski radi u cilju približavanja BiH EU?” Petrović odgovara
da formalno pravno da, u stvarnosti ne. “Država BiH će učiniti sve da zadovolji
formalne kriterije u tom smislu, ali bez istinske namjere da sve ono što se
reguliše zakonima i javnim politikama u svakom momentu garantuje i primjeni u
praksi.”
Alma Telibećirević, sarajevska umjetnica kaže da je položaj žena u BiH u rangu sa položajem tzv
"ostalih", u prevodu one su nevidljive ukoliko ne urlaju, ne laktaju
se…
“Još sam
pod utiskom sjajne predstave Selme Spahić "Skupštine" u kojoj se
dotiču i položaja žena… jako slikovito, duhovitno ali i oporo istovremeno. Činjenica
je da je brojno više žena nego muškaraca u ovoj državi, a pogledajmo gdje su
procentualno, u preduzećima, rukovodećim mjestima i sl., da ne govorimo pravo
žene da ne rađa, ne udaje se ili sl. U mnogim sredinama ista bi bila shvaćena
kao neprilagođena i neprihvaćena od društva.”
Telibećirević
je kao poruku citirala rečenicu Linde Grant, britanske književnice i borca za
ljudska prava "Nije me briga ako
neki ljudi misle da je feminizam prljava riječ jer, bez njega, još uvijek bismo
se vraćale na staro, zaglavljene zauvijek, suviše preplašene da bismo otvorile
svoja usta u slučajevima u kojima muškarci misle da nismo dovoljno ženstvene”.
