Dojčinović ističe da je ova godina od samog proljeća počela loše, kada su zbog čestih promjena temperature opadali mladi plodovi, podsjetivši da su se loše vremenske prilike nastavile sve do danas.
"Imaćemo ogroman manjak svih vrsta vođa, a kruške gotovo da neće ni biti, jer je ona posebno osjetljiva na velike vremenske stresove. U nešto boljem stanju je breskva, a u pojedinim krajevima Srpske, prevenstveno na području Majevice, solidan je rod šljive", naglasio je Dojčinović.
On je dodao da je područje Potkozarja, gdje je i najveći broj voćnjaka u Srpskoj, u kratkom periodu tri puta zahvatio led, koji je umanjio rod za 20 ili 30 odsto.
"Zbog predugog kišnog perioda imamo povećan broj bolesti, a samim tim i povećan broj tretmana, što je poskupilo proizvodnju. Očekujemo najezdu insekata i veliko sušenje sadnica koje su bile dugo u vodi, a takvih je oko 50 odsto voćnjaka u Srpskoj", naveo je Dojčinović.
Prema njegovim riječima, višak vlage i poplave nanijele su štetu i višegodišnjim zasadima, jer korijenov sistem kod voćaka može biti zagušen vodom do 70 časova, a kod nas je zagušen već 40 dana.
U lošem položaju su i povrtlari u Srpskoj, kojima je u pojedinim područijima zahvaćem poplavom šteta na parcelama stoodstotna.
Predsjednik Udruženja povrtlara Brane Mastalo rekao je da su ove poljoprivredne proizvođače poplave zadesile kada su zasadi već bili na njivama ili u rasadu, te da su štete u Lijevče polju, Posavini i pogotovo u Semberiji ogromne.
"Povrtlari su ostali i bez onoga što je bilo na njivama i bez onoga u rasadnicima. Dodatni problem predstavlja činjenica da je sada kasno da se zasiju mnoge kulture i prinuđeni smo na kasne kulture kupusa, krastavaca i lubenica", tvrdi Mastalo.
Mastalo navodi da su kulture poput ranih lubenica, krastavaca, kupusa, mrkve, cvekle, paprika, skoro potpuno uništene.
izvor: Srna
