To pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH, prema kojima je na početku školske 2013/2014. godine upisano 301.706 osnovaca te 156.312 srednjoškolaca.
"Broj učenika u osnovnim školama manji je za 3.175, a u srednjim školama upisano je 10.350 đaka manje nego u prošloj školskoj godini", navode iz Agencije za statistiku BiH.
Stručnjaci navode da posebno brine smanjenje broja osnovaca, dok srednja škola nije obavezna, pa je i to, zajedno sa demografskim faktorima, jedan od razloga zbog čega je broj srednjoškolaca smanjen.
Međutim, gotovo je nemoguće pronaći dio države u kojem je demografska slika povoljna.
Školska zvona na časove pozivaju sve manje đaka, zbog čega i učitelji, nastavnici i profesori strahuju za svoju budućnost.
Tako, na primjer, u Hercegovini konstantno opada broj đaka, što se posebno primijeti pri upisu prvačića.
"Smanjuje se stalno broj učenika, a pogotovo kada je riječ o područnim školama, od kojih neke budu i ukinute. Razlozi su višestruki. Imate demografska kretanja, a osim toga, sve je manje sklopljenih brakova, a samim tim i manje djece", podvlači Dragan Mrdić, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola hercegovačke regije.
Po njegovim riječima, ovakav razvoj situacije plaši i prosvjetne radnike, jer strahuju za svoju budućnost. Ugrožena je, ističe, norma, a samim tim i plata zaposlenih u prosveti.
"Ozbiljno je ugrožen posao, odnosno egzistencija prosvjetnih radnika. Kod nas je striknto povezana norma sa brojem odjeljenja, odnosno brojem djece. Kada nekome fali 20 odsto norme, manji su i radni staž i plata", pojašnjava Mrdić.
U Zeničko-dobojskom kantonu ove školske godine redovnu osnovnu školu pohađa 32.346 učenika, a 2009/2010. ih je bilo čak 38.427.
"Teško je kazati koji su razlozi za ovakvo stanje. Vjerovatno ima niz faktora. Mislim da je i nezaposlenost jedan od razloga, zbog čega se mladi za brak jako kasno odlučuju, a to se odražava i na smanjen broj učenika", naglašava Rasim Bajrić, pomoćnik ministra za obrazovanje u Zeničko-dobojskom kantonu.
Demograf Stevo Pašalić ističe da se broj osnovaca u RS u prosjeku smanjuje za 2.500 do 3.000 godišnje.
"I buduća demografska kretanja i dalje ukazuju da ćemo imati smanjeno rađanje, a potom i društveno-ekonomske posljedice, poput smanjenja školske populacije i smanjenja kontingenta radne snage u mlađoj dobi", upozorava Pašalić.
Ovaj demograf ističe da će to sve uticati na razvoj u cjelini i samim tim se postavlja pitanje – gdje je izlaz.
"Kada je RS u pitanju, mi moramo sve institucije angažovati i konačno definisati kako gledamo na revitalizaciju stanja", naglašava Pašalić.
Izvor.Nezavisne novine
