On dodaje da odgovornost za katastrofalne posljedice poplava predstavnici vlasti ne mogu prebacivati na nenadležne subjekte.
"Činjenica je da je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju u Vladi Republike Srpske institucija koja je ispred BiH odgovorna za koordinaciju aktivnosti po pitanju Okvirne konvencije o klimatskim promjenama Ujedinjenih nacija. Građani i mediji bi trebali postaviti pitanje ministrici Golić šta je do sada urađeno na realizaciji preporuka iz Prvog nacionalnog izvještaja BiH za UN Okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama. Istovremeno, ministarstvo je izdalo ekološke dozvole za projekte koji doprinose ubrzavanju klimatskih promjena, kao što su npr. projekti termoelektrana u Stanarima i Ugljeviku."
Zato bi, kako se navodi, umjesto podrške aktivnostima koje ubrzavaju klimatske promjene, vlasti u BiH bi morale da rade na aktivnostima koje imaju minimalan negativni uticaj na klimatske promjene i životnu sredinu, te rade na aktivnostima koje jačanjem otpornosti zajednica i društva u cjelini umanjuju posljedice klimatskih promjena.
Za takve aktivnosti vlasti imaju na raspolaganju značajan broj institucija, stručnjaka, udruženja i građana, koji bi bili voljni da se uključe i pomognu, ali vlasti moraju postaviti okvir za diskusiju i uključivanje u takav proces.
"Koristimo ovu priliku da još jednom pozovemo predstavnike Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, da produže javni uvid i pokrenu kvalitetnu diskusiju o rješenjima koja nudi Nacrt izmjena i dopuna Prostornog plana Republike Srpske do 2025. godine. Nedavne poplave prekrajaju mape i uvode potpuno nove okolnosti kojima se kao društvo moramo prilagođavati, a prostorni plan je dokumet koji mora ponuditi adekvatna rješenja", navodi Dakić.
Svjetski dan životne sredine se u svijetu obilježava još od davne 1973. godine, kada je održana prva UN konferencija posvećena uticaju čovjeka na životnu sredinu. Ove godine moto obilježavanja ovog dana je “Podigni svoj glas, a ne nivo mora”, posvećen problemu klimatskih promjena i uticaja na male ostrvske države. Najveći problem ovih država je gubitak teritorije usljed podizanja nivoa mora, ali i drugi uticaji koje klimatske promjene imaju na ove države.
izvor: Frontal

