Sudska odluka donesena je većinom, uz suprotno mišljenje sudije Kofija Kumelija Afanđea, koji je ocijenio da je Šešeljev slučaj „bez presedana“.
„Ne mogu da se saglasim sa većinom u odluci da suđenje bude nastavljeno kada je dovedena u pitanje pravičnost postupka“, naveo je Afanđe.
Apelaciono vijeće ocijenilo je da je diskreciono pravo raspravnog vijeća u postupku protiv Šešelja da odluči o nastavku procesa „u interesu pravde“. Time je, po današnjoj odluci, postignuta ravnoteža između prava optuženog i interesa pravde, prenose mediji.
Šešelj, prema odluci, nije dokazao da je raspravno vijeće počinilo grešku kada je odlučilo da proces nastavi pošto se novoimenovani sudija Madaje Nijang, koji je zamijenio izuzetog Harhofa upozna sa predmetom čitajući spis cijelog procesa i pregledajući video-snimke iskaza svjedoka, iako je to „bez presedana“ u praksi suda.
Šešeljevu tvrdnju da je proces nepravičan i da se ne može spasiti zbog kršenja njegovih proceduralnih prava, žalbeno vijeće odbacilo je kao izlišnu, navodeći da je raspravno vijeće taj argument optuženog već ranije odbacilo.
Odbacujući tvrdnju optuženog da je prekršeno i njegovo pravo na suđenje u razumnom roku, apelaciono vijeće ocijenilo je da činjenica da je Šešelj bez presude u pritvoru skoro 12 godina, „nije predrasuda prema njemu, sama po sebi“.
Šešelj se 23. februara 2003. godine dobrovoljno predao Haškom tribunalu, gdje se izjasnio da nije kriv ni po jednoj tački optužnice koja ga tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja od 1991. do 1993. godine u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini.
Od tada je u pritvoru u Ševeningenu, a njegov predmet je i dalje u pretresnom postupku koji je počeo 2007. godine. Tužilaštvo je krajem 2010. završilo iznošenje dokaza, a optuženi, koji se sam brani, nije želio da iznosi nikakve argumente odbrane.
Završne riječi održane su u martu 2012. godine, a izricanje presude bilo je zakazano za 30. oktobar 2013. Šešelj je, međutim, u julu prošle godine zatražio izuzeće sudije Harhofa zbog sumnje u njegovu pristrasnost.
Harhof je, kako je naveo optuženi, na adrese 56 prijatelja i saradnika uputio pismo u kojem je ocijenio da su oslobađajuće presude hrvatskom generalu Anti Gotovini, bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslvije Momčilu Perišiću i bivšem šefu Službe državne bezbjednosti Srbije Jovici Stanišiću plod politički motivisanog pritiska predsjednika suda Amerikanca Teodora Merona, na kolege.
Sud je prihvatio Šešeljev zahtjev i, umjesto Harhofa, imenovan je sudija Mandiaje Nijang.
Optuženi je početkom godine zatražio da bude oslobođen ili da suđenje počne ispočetka jer, kako je naveo, nije pravično da postupak bude nastavljen uz sudiju koji nije pratio postupak od početka.
Odvojeno od optužnice za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, Šešelj je u tri postupka osuđen zbog nepoštivanja suda, na 15, 18 i 24 mjeseca zatvora.
Izvor:ATV
