Rekorderi u posjeti brakorazvodnom advokatu su iz borskog, zaječarskog i banatskog okruga – jezik brojeva i slova svjedoči da ovi bračni parovi imaju duplo veću stopu razvoda u odnosu na ostatak Srbije.
Nacionalna statistika svjedoči da se u Srbiji godišnje sklopi oko 36.000 brakova, a petina njih se razvede već u toku prve četiri godine. Mit o „fatalnoj” sedmoj godini pobija realnost koja svjedoči da prosječan srpski brak traje 13 godina i četiri mjeseca.
Ovo istraživanje takođe je demantovalo tezu da djeca mogu biti malter koji cigle porodične kuće drži na okupu – više od polovine razvedenih brakova čine zajednice sa djecom. Statistika ipak svjedoči da broj nasljednika u porodici smanjuje šansu za razvod – u trećini razvedenih brakova ima jedno dete, petina bivših supružnika ima dvoje dece, 3,8 razvedenih supružnika ima troje djece, a na razvod se odlučilo svega 0,6 odsto supružnika sa četvoro djece. A kada se slova na brakorazvodnoj presudi osuše, majka je ta koja u najvećem broju slučajeva iz sudnice izlazi kao staratelj. Tako je u toku 2013. godine 3.512 dece nakon razvoda dodeljeno majci, za 645 staratelj je otac, a o 350 mališana zajedno brinu otac i majka.
Iako istraživanje Republičkog zavoda za statistiku ne otkriva motivaciju za odlazak kod brakorazvodnog advokata, iskustvo psihologa i porodičnih terapeuta govori da će se prosječna srpska žena prije razvesti zbog svekrve nego zbog ljubavnice. U prevodu – najmanje šanse za uspjeh imaju oni brakovi u kojima tašta ili svekrva na vjenčanju uhvate bidermajer.
„Statistika koja svjedoči da se svaki peti brak razvede u prve četiri godine svjedoči da je trudnoća česta kuma na vjenčanju savremenih mladih parova. Mladi slušaju bračne zavjete u potpunoj hormonalnoj i emocionalnoj konfuziji, a od momenta kada test za trudnoću pokaže pozitivan rezultat, sve se radi u petoj brzini – vjeridba, vjenčanje, selidba ili adaptacija bivše momačke ili djevojačke sobe za unošenje kreveca. Mnogi su prinuđeni da žive u zajednici. Istovremeno, mladi par je prinuđen da se preko noći prilagođava na gomilu novih životnih uloga – supružnika, zeta i snaje, domaćice i domaćina, majke i oca. Dolazak djeteta na svijet obično zaoštrava različite poglede na svijet, stavove o vaspitanju djeteta i ideje o prioritetima porodičnog budžeta”, kaže psiholog Maja Antončić.
Ona ističe da je prva godina braka – najturbulentnija, naročito ako istovremeno označava i dolazak bebe, jer je roditeljstvo sinonim za veliku odgovornost i zajedničko rješavanje mnogih problema. Međutim, mnogi mladi ljudi koji danas razmjenjuju bračne zavjete, vaspitavani su u duhu individualizma i mnoge od njih roditelji „šalju” u brak riječima „ako ti se ne sviđa, ti se vrati kući”.
„Druga krizna godina braka jeste ulazak djeteta u pubertet i suočavanje roditelja sa svim izazovima adolescencije – lošim društvom, noćnim izlascima, cigaretama i opijatima i problematičnim modelima za identifikaciju. Pubertet je doba kada školski uspjeh trpi zbog hormonalne turbulencije, a roditelj u čijem je opisu posla bavljenje ocjenama biva optužen da je loš školski uspjeh njegova krivica. Sukobi često nastaju i zbog toga što roditelji imaju različite stavove prema tome šta spada u dozvoljeno ponašanje i „zabranjeno voće” i što nema konsenzusa o tome ko će dijete da nauči lekcijama o životu. Zbog toga ne čudi podatak da prosječan brak traje 13 godina, jer je to vrijeme kada djeca ulaze u pubertet, a roditelji u klimakterijum, a u kući punoj hormona brak je na velikom iskušenju”, zaključuje naša sagovornica.
U svakom šestom braku supružnici istih zanimanja
Mit da se suprotnosti privlače uvjerljivo demantuje statistika Republičkog zavoda za statistiku – u više od 90 odsto sklopljenih brakova supružnici su iste nacionalnosti, a u 64 odsto slučajeva imaju istu školsku spremu. U svakom šestom braku partneri su istih zanimanja, a zanimljivost izvedena iz ovog istraživanja svjedoči da je svaka peta mlada obrazovanija od svog izabranika. Dokaz da vjetrovi emancipacije snažno duvaju ovim podnjebljem nalazimo i u podatku da je tek svaka deseta novopečena gospođa izdržavano lice, to jest domaćica.
izvor: politika.rs
