Najveću tužbu podnijela je „Elektrogospodarstvo Slovenija-razvoj i inženjering“ Maribor koje od Elektroprivrede Srpske traži odštetu od 1.416.402 000 KM, za neisporučenu električnu energiju, po osnovu zajedničkog ulaganja u RiTE Ugljevik. Samo za obračune kamate od 1995. godine do danas Slovenija traži dodatnih 69,9 miliona KM.
Viši privredni sud u Banjaluci je 14. marta ove godine potvrdio prethodno rješenje Okružnog privrednog suda Bijeljina kojim se odbacuje tužba Slovenije prema RITE Ugljevik.
Slovenija je 24. februara 2014. godine dostavila zahtjev institucijama BiH za sporazumno rješavanje spora putem pregovora, na što je Elektroprivreda RS, po nalogu Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS, dostavila odgovor Sloveniji da je njihov „zahtjev bespredmetan, jer ne postoje realne pretpostavke aktiviranja ovakvog mehanizma“.
Drugi, najveći tužbeni zahtjev od 113,6 miliona KM koji prijeti Elektroprivredi RS je od investicionih fondova protiv RITE Gacko za ulaganje Češke elektroprivrede (ČEZ). Fondovi kao manjinski akcionari RITE Gacko traže poništenje odluke Skupštine akcionara RITE Gacko o prihvatanju Sporazuma o provedbi Nacrta Procjene vrijednosti aktive i prava RITE Gacka.
Treći postupak koji bi mogao ugroziti poslovanje Elektroprivrede RS je pokrenuti arbitražni postupak koji je u Beču pokrenuo ČEZ protiv RITE Gacko sa odštetnim zahtjevom od 115,4 miliona KM. Arbitraža je u toku.
Na sve ove tužbe pažnju je skrenula i nezavisna revizorska kuća „Deloitte“ koja je „Elektroprivredi RS“ dala mišljenje sa rezervom za 2013. godinu.
Revizor je upozorio upravu da su prošle godine imali distributivne gubitke električne energije od 474 GWh ili 13,29%.
Elektroprivreda je, ističe revizor, investirala u projekat Hidroelektrana Buk-Bijela 21,7 miliona KM, ali s obzirom da „proteklih godina nije bilo značajnog napretka u izgradnji ove hidroelektrane nije moguće odrediti kada će i da li će čitav projekat biti okončan“.
Revizor je Elektroprivredi RS dao mišljenje sa rezervom jer, kako se navodi u izvještaju, potraživanja od kupaca na kraju prošle godine su iznosila 297 miliona KM, a reprogramirana potraživanja 41,8 miliona KM, međutim revizija se nije mogla uvjeriti u tačnost ovih podataka.
„Obzirom da nismo dobili zadovoljavajući broj nezavisnih potvrda stanja, a na dobijenim odgovorima postoje razlike koje nisu usaglašene, nismo bili u mogućnosti da se drugim revizorskim procedurama uvjerimo u stanje potraživanja od kupca i reprogramiranih potraživanja“, navodi se u revizorskom izvještaju.
izvor: Capital.ba
