Taj dokument trebao bi podrazumijevati ocjenu o tome da li aktuelna DKP mreža Bosne i Hercegovine, koja broji 56 ambasada, konzulata i stalnih misija u inozemstvu, odgovara potrebama zemlje i njenih građana.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine na sjednici u maju 2007. godine donijelo je odluku o racionalizaciji DKP mreže, kojom su zatvorene ambasade u Argentini čime je BiH ostala bez jedinog predstavništva u Latinskoj Americi. Ambasada u Argentini djelovala je od 2000. do 2007.
Val zatvaranja ambasada i konzulata
Ista odluka, o zatvaranju maja 2007. godine, uslijedila je i kada su u pitanju amabasade u Južnoafričkoj Republici (JAR) i Generalni konzulat BiH u Bonnu, u Njemačkoj.
Konstatirano je da tada nisu razmatrane informacije na kolektivnom šefu države za otvaranje ambasada u državama koje su bile predložene, kao što je Albanija, Alžir, Kazahstan, Ukrajina, Slovačka i Irska.
Bosna i Hercegovina je imala ambasadu u Albaniji, u Tirani do 1998. godine, ali je ona zatvorena, kako je pojašnjeno, iz ekonomskih razloga. Republika Albanija je u Sarajevu, otvorila ambasadu 2010. godine, ali je sredinom 2014. donijela odluku o njenom zatvaranju zajedno sa još nekim državama gdje je to učinjeno.
Pomoćnik ministra inostranih poslova BiH za međunarodnopravne i konzularne poslove Zoran Perković istakao je za Anadoliju kako bi Predsjedništvo Bosne i Hercegovine trebalo dati u zadatak da se uradi analiza te da na osnovu toga novi ministar vanjskih poslova BiH članovima kolektivnog šefa države dostavi informacije na osnovu kojih će se povuči određeni potezi vezano za DKP.
"Analiza bi trebala dati odgovore o tome da li je aktuelna diplomatsko-konzularna mreža BiH optimalna, ili je treba redukovati ukidanjem pojedinih ambasada i misija ili smanjenjem broja osoblja u DKP-ima. Na osnovu toga bi se moglo utvrditi i koje su potrebe BiH u smislu eventualnog otvaranja diplomatsko-konzularnih predstavništava u državama gdje ih nema", naglasio je Perković.
On smatra kako je potrebno da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine utvrdi kriterije prema kojima će se poredati značaj otvaranja DKP objekata. Navodi kako neki od kriterija, mogu biti dijaspora, ekonomski značaj…
S obzirom na trenutni budžet Ministarstva inostranih poslova BiH, koji iznosi 52.260.000 KM (oko 26 miliona evra), ocjena je kako bi otvaranje novih diplomatsko-konzularnih objekata BiH u inostranstvu bez povećanja budžeta ili osiguravanja ušteda bilo veoma teško. Posebno što je budžet Ministarstva inostranih poslova BiH u 2014. smanjen je za 395.000 KM (oko 200.000 evra) u odnosu na godinu ranije.
Budžetska stavka kojom raspolaže Ministarstvo inostranih poslova BiH bila bi i manja da nije donacija kojim je osigurano 595.000 KM (oko 300.000 evra). Vlada Kuvajta osigurala je 300.000 KM (oko 150.000 evra), Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) 160.000 KM (oko 80.000 evra), te Turske u iznosu od 135.000 KM (oko 70.000 evra).
Ministarstvo inostranih poslova BiH sačinilo je još 2009. informaciju o stanju i razvoju DKP mreže Bosne i Hercegovine i dostavilo je Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
Predstavništvo u Tirani ostalo slovo na papiru
U informaciji iz 2009. godine je posebno ocijenjeno važnim otvaranje ambasade BiH u Tirani, u Albaniji s konstatacijom da za to postoje ekonomski razlozi jer je albansko tržište u ekspanziji, a bilježi se i stalni porast izvoza bh. proizvoda na ovo tržište. Zaključak je i da nije zanemarljivo ni prisustvo oko 10.000 bh. državljana koji imaju svoju komunu u Albaniji.
Kada su u pitanju države članice Evropske unije, tada je ocijenjeno da bi otvaranje amabasada BiH bilo značajno i u Slovačkoj, te Republici Irskoj, posebno zbog ekonomskih razloga. Iz istih razloga, ocijenjeno je, da bi BiH na prostoru evropskog kontinenta trebala imati i ambasadu u Ukrajini.
Otvaranje ambasade BiH u Kazahstanu, zaključak je informacije MVP-a iz 2009, je ekonomske i geostrateške prirode. Navedeno je da bi ambasada BiH u Kazahstanu mogla pokrivati i veliki broj država nastalih raspadom bivšeg Sovjetskog Saveza, kao i one na dijelu Kaspijskog regiona: Azerbejdžan, Uzbekistan, Kirgistan, Tadžikistan i Turkmenistan.
Za prostor Latinske Amerike, kako se navodi, BiH bi trebalo da ponovno otvori ambasadu u Argentini, te u Brazilu i Meksiku.
Kada je u pitanju Afrika, tada je ocijenjeno da bi otvaranje ambasada BiH trebalo da uslijedi u Etiopiji, Nigeriji i ponovno Južnoafričkoj Republici (JAR). Kao alternativa onoj u Etiopij predloženo je otvaranje ambasade BiH u Keniji.
Sporazumom o sukcesiji bivše SFRJ, odnosno kroz djelovanje Zajedničkog komiteta za provedbu Aneksa B, Bosni i Hercegovini su pripale zgrade ambasada bivše Jugoslavije u glavnom gradu Norveške Oslu, Turske Ankari, Kraljevine Španjolske Madridu i Kanade Otavi. BiH je dobila i rezidencije u Mađarskoj i Austriji, stan u Italiji te kuću u SAD-u.
Platformom Savjeta ministara BiH definisano je da se u daljnjim pregovorima o sukcesiji za BiH pokuša izdejstvovati da u Evropi dobije zgrade amabasada bivše SFRJ u Bugarskoj i Rumunjskoj, zatim u Argentini u Latinskoj Americi, Indoneziji u Aziji, Keniji i Egiptu u Africi.
izvor: AA
