"Došli smo do zaključka da je podnošenje tužbi iz FBiH rezultat sinhronizovane aktivnosti pojedinih nevladinih organizacija sa političkim ciljem", ističe Radulj u intervjuu Srni.
Radulj napominje da su brojni tužbeni zahtjevi fizičkih lica, kao civilnih žrtava rata, koja traže naknadu za pretrpljenu duševnu bol zbog gubitka bliskog srodnika, ali i da su iz Sarajeva stigli zahtjevi u kojima se traži naknada za duševnu bol na ime boravka u, kako navode, "okupiranom gradu".
On napominje da je iz FBiH protiv Republike Srpske, po principu mjesne sudske nadležnosti, podneseno 4.500 do 5.000 tužbi radi naknade nematerijalne ratne štete, dok ukupna visina novčanih potraživanja po tužbenim zahtjevima iznosi oko 500 miliona KM.
Pravobranilaštvo Republike, zbog velike opasnosti koja prijeti ozbiljnim finansijskim udarom po budžet Srpske, blagovremeno preduzima sva pravna sredstva, redovne i vanredne pravne lijekove, nakon čega su uslijedili pozitivni rezultati.
Tako je Ustavni sud BiH prihvatio Apelaciju Pravobranilaštva Srpske u vezi presude Apelacionog suda Brčko distrikta iz avgusta 2011. godine, kojom je Srpska bila obavezna da isplati naknadu ratne nematerijalne štete.
"Ovom odlukom Ustavnog suda BiH potvrđen je stav Pravobranilaštva Srpske da je u postupanju pojedinih sudova u BiH u postupcima za naknadu ratne nematerijalne štete protiv Republike Srpske došlo do ozbiljnih povreda prava na pravično suđenje", navodi Radulj.
Takođe, na intervenciju Pravobranilaštva, opštinski sud u Tuzli nedavno je odbio tužbeni zahtjev kojim je od Republike Srpska tražena naknada na ime ratne nematerijalne štete.
Radulj upozorava da se po ovim pitanjima pravosuđe BiH ponašalo na selektivan način, čime je sebe u očima javnosti stavilo u političku konotaciju i tako narušilo osnovna načela sudskog postupka, koja se ogledaju u nezavisnosti i nepristrasnosti suđenja.
On podsjeća da je u vezi sa ovom problematikom održana zajednička sjednica vrhovnih sudova Republike Srpske, FBiH i Apelacionog suda Brčko distrikta, na kojoj je istaknuto da nema zakona koji u potpunosti regulišu ovu kompleksnu materiju.
"U rješavanju problema ratne nematerijalne štete treba poštovati: pravičnost, nezavisnost i nepristrasnost, uz poštivanje Ustava BiH, kao i smjernica Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda", napominje Radulj u intervjuu Srni.
Pravobranilaštvo Srpske ukazuje da se prilikom rješavanja ovih tužbi pojavljuje više spornih pitanja, a razlog za to leži u činjenici da na nivou BiH, ali i na entitetskom nivou, nema zakonskih propisa koji definišu jasne procedure.
"Ubuduće ćemo ovo pitanje morati da rješavamo kroz zakonsku proceduru, što bi bilo značajno i za rad pravosudnih organa i za finansijsku stabilnost oba entiteta, a prvenstveno za lica koja su pretrpjela štetu u periodu ratnih dešavanja u BiH", zaključuje Radulj.
izvor: Srna
