Među KV i VKV radnicima najteže do posla dolaze prodavači, automehaničari, bravari, krojači, vozači, frizeri, stolari i kuhari, a kad je riječ sa osobama sa SSS na evidenciji prednjače ekonomski tehničari, maturanti gimnazija, medicinske sestre i poljoprivredni tehničari.
Sa VŠS i VSS na birou za zapošljavanje najviše je ekonomista, pravnika, diplomiranih sa fakulteta političkih nauka, nastavnika razredne nastave, te profesora raznih smjerova.
Posao najbrže dobijaju osobe sa visokom stručnom spremom i to s prosječnom dužinom čekanja od jedne godine i pet mjeseci.
Najtraženija zanimanja su ona iz oblasti informacionih tehnologija (inžinjeri elektrotehnike, informatike, programeri, web dizajneri itd.), magistri farmacije, inžinjeri građevinarstva i mašinstva, kao i komercijalisti, trgovci, knjigovođe, varioci, CNC operateri, krojači i šivači, rečeno je u Federalnom zavodu za zapošljavanje.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, u okviru VII sedmog stepena stručne spreme (VSS), prosječna dužina čekanja za na evidenciji nezaposlenih Zavoda za profesore matematike i fizike je oko tri mjeseca (osobe navedenog zanimanja u malom broju su prijavljene na evidenciju). Zatim, ljekari, inžinjeri građevine i diplomirani veterinari u prosjeku na posao čekaju šest mjeseci, a geometri oko sedam mjeseci. Prosječna dužina čekanja profesora biologije i diplomiranih farmaceuta je oko osam mjeseci, dok profesori njemačkog jezika na posao čekaju oko 10 mjeseci. Na posao najduže čekaju profesori filozofije i socijologije, profesori geografije, diplomirani novinari, bibliotekari i inžinjeri menadžmenta sa prosječnom dužinom čekanja na evidenciji nezaposlenih oko dvije godine.
"Prosječna dužina čekanja na posao zavisi od stepena stručne spreme, zanimanja osobe i potrebe za određenim zanimanjem", kazala je Vedrana Milinković, viša stručna saradnica za informisanje i odnose s javnošću u Zavodu za zapošljavanje RS.
Na evidenciji ovog zavoda su i osobe za koje bismo mogli reći da su rekorderi po "stažu na birou". Tri radnika bez zanimanja NK radnici već 35 godina nalaze se na evidenciji nezaposlenih u filijalama Trebinje i Bijeljina. Imaju 53, 56 i 62 godine. Tu je i 61-godišnji mašin bravar iz Bratunca, koji je na birou za zapošljavanje već 33 godine, baš kao i RTV mehaničar iz Ugljevika, koji ima 54 godine.
"Također značajno je istaći da imamo slabu pokretljivost radne snage, pa se tako osobe vrlo rijetko odlučuju da traže posao izvan mjesta prebivališta", navela je Milinković.
U FBiH vođenje ovih evidencija je u nadležnosti kantonalnih službi za zapošljavanje, a najveća nezaposlenost u ovom entitetu je u Tuzlanskom kantonu, 25,28 posto, a potom u Kantonu Sarajevo 18,45 posto i Zeničko-dobojskom kantonu 17,94 posto.
izvor Agencije
