Skoko je podsjetio da je u termoelektranama i hidroelektranama iz sistema ERS-a, osim malih hidrolektrana, ukupno u protekloj godini proizvedeno 5.655,75 gigavat-časova električne energije, što je 100,37 odsto u odnosu na obim predviđen planom.
Prema njegovim riječima, na ostvarenje plana, osim hidrologije, značajno su uticali kvalitetno obavljeni remonti i izuzetno dobra poganska spremnost hidroelektrana i Termoelektrane "Ugljevik", nakon završenog redovnog godišnjeg remota.
"Sva proizvodna zavisna preduzeća iz sistema ERS-a su ostvarila, odnosno prebacila plan proizvodnje, osim Rudnika i termolektrane /RiTE/ `Gacko`, koje je proizvelo manje od planiranog obima za 107,74 gigavat-časa, odnosno plan realizovala 93,47 odsto", kaže Skoko.
On napominje da su hidroelektrane proizvele za 3,81 odsto više električne energije od planiranog obima, odnosno ukupno 2.522,09 gigavat-časova ili 44,59 odsto od ukupne proizvodnje ERS-a, dok su termolektrane proizvele 3.133,66 gigavat-časova, odnosno 55,41 odsto proizvodnje "Elektroprivrede", ističući da to znači da su termoelektrane ostvarile plan proizvodnje sa indeksom od 97,77 odsto.
Prema Skokovim riječima, ništa manje vrijedan pažnje nije ni podatak o najnižem procentu gubitaka električne energije na distributivnoj mreži koji je ERS ikada ostvarila.
"Gubici električne energije na distributivnoj mreži u 2014. godini prvi put su niži od gubitaka odobrenih u tarifnom postupku Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske /RERS/ i iznose 12,04 odsto, odnosno 424,72 gigavat-časa", kaže Skoko.
On ističe da u prilog rečenom idu i činjenice da su, osim ostvarenog plana proizvodnje, Hidroelektrane na Trebišnjici /HET/ novu kalendarsku godinu započele kotom Bilećkog jezera za 7,31 metar većom od plana, odnosno zalihom od 739,6 gigavat-časova električne energije.
"Tokom 2014. godine na slivu Trebišnjice dotoci po mjesecima oscilirali su od 40 odsto ispod plana do 60 odsto iznad plana, što za akumulacionu hidroelektranu, odnosno sistem kao što je HET i nije preveliki problem, jer postoji mogućnost da veliku količinu vode u jednom mjesecu sačuvamo i iskoristimo kada nam je potrebno", ističe Skoko.
Međutim, Skoko dodaje da su dotoci kod Hidroelektrana na Drini po mjesecima oscilirali od 50 odsto ispod plana do 50 odsto iznad plana, dok su kod Hidroelektrana na Vrbasu oscilacije po mjesecima još izraženije, od 30 odsto ispod plana do 90 odsto iznad plana.
"Ovo je za stručno i dobro obučeno osoblje u dispečerskom centru ERS-a bio ozbiljan izazov, koji uspješno savladan", zaključio je Skoko.
izvor: Srna
