Nakon što presuda bude izrečena, Srbija i Hrvatska će biti u obavezi da postupe po njoj, što znači da neće imati pravo žalbe.
Hrvatska je tadašnju SR Jugoslaviju tužila 1999. godine, a Srbija je kontratužbu podnijela 2009. godine. Suđenje je počelo u martu prošle godine, a pravni eksperti su svoje argumente iznijeli tokom saslušanja koja su trajala više od mjesec dana.
Očekivanja određenog broja pravnih eksperata i zvaničnika Srbije su da će obje tužbe biti odbačene. No, ima i onih koji misle drugačije.
Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko izjavila je da postoje realna očekivanja da nijedna strana u međusobnim tužbama Hrvatske i Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu neće biti zadovoljena u smislu kvalifikacije za genocid.
Biserko je napomenula da je od početka suđenja, a pogotovo kada je Srbija podnijela kontratužbu, postojala sumnja za tu vrstu kvalifikacija, ali da će zaključak koji Sud bude donio, biti obavezujući za obje strane, slično kako je to bilo u slučaju za Bosnu, i Kosovo kasnije.
"Činjenica je da rat u Hrvatskoj nije dovoljno obrađen pred Međunarodnim tribunalom, da nigde nema odgovornosti vojske, da je ta presuda za Vukovar polovična, a znamo šta se desilo. Postoji mogućnost da se osvijetli ta uloga Jugoslovenske armije i involviranost Srbije koja tvrdi da nije bila u ratu. To je sad pitanje kako su obje strane argumentirale svoje teze", rekla je Biserko.
Ona je izrazila očekivanje da će u mišljenju Suda u nekim tačkama, za koje je rekla da je teško predvidjeti, biti ukazano na nešto, ali da to može biti osnova za prevladavanje prošlosti obje strane. To može, naglasila je Biserko, pomoći u prevladavaju stagnacije i zategnutosti u regionima koji su direktno bili pogođeni konfliktom, a to su istočna Slavonija, Vukovar.
"Ima još puno neriješenih pitanja, kao što su nestali, pitanje granice, imovinska pitanja. Tu treba napraviti mnogo veći napor u prevazilaženju problema koji su vezani za gubitke i na jednoj i drugoj strani", smatra Biserko, naglasivši da je Hrvatska tokom ulaska u EU bila primorana da neke pravne stvari riješi.
izvor: Anadolija
