Piše: Aleksandar Ćurlić*
Strah i nervoza su jedni od prvih znakova
sa kojima se susreću studenti prve godine fakulteta -brucoši. To je dobar znak
jer tada radimo sve kako treba i sam taj strah će vremenom nestajati. Nisu samo
obaveze kako upisati i pohađati fakultet jedini strah. Postoji još mnogo stvari
koje izazivaju stanje nervoze, zabrinutosti, ukočenosti, manjka samopouzdanja i
sl. Navešću neke od njih koji su po meni lično upečatljivi i koje bi studenti
trebali odbaciti.
Među prvima se javlja onaj vječiti osjećaj
“Kako ću se uklopiti kad ne znam nikog? Kako ću se upoznati s nekim?” Većina
studenata ima želju da upozna nekog na fakultetu s kim će slušati predavanja,
zabavljati se, učiti. Ali tu se javlja jedan problem. Bojazan od upoznavanja. Ne
znajući kako prići nekome i upoznati se s njim ili kako započeti konverzaciju
povlače se i čekaju da se njima neko obrati i da razbije taj “bedem”, koji se
nemilosrdno ne želi sam srušiti i osloboditi od usamljenosti. Ljudi nisu životinje
da ujedaju, a ujedno fakultet nije šuma u kojoj strijepite šta će izaći iz
grma. Prepustite se jednostavno svojim osjećanjima
i dozvolite da vas život nosi.
Drugi na listi strahova koje sam uočio
jeste strah od pričanja pred kolegama za vrijeme predavanja – predavanja su časovi
na kojima mi kao studetni zajedno uz profesora prolazimo gradivo koje trebamo
polagati na ispitu uz što lakše shvatanje tog gradiva. Kada profesor zatraži od
studenata da daju svoj lični komentar ili stav ili kada traži odgovor na neko
pitanje, oni jednostavno zbog straha da li će se neko njemu nasmijati ili
pokazati na njega neće javiti iako mozda to njegovo izlaganje će fascinirati
sve ostale studente i natjerati ih da se postide. Svi ljudi ne samo studenti se
generalno boje velikog prostora i ljudi koji popunjavaju taj prostor. Glavna
nit koja će svima pomoći u rješavanju osjećaja nelagode i straha od pričanja
jeste samopouzdanje, koje je ujedno
i glavni faktor vašeg uspjeha u svim sferama života.
Na treće mjesto bih stavio strah od
prevelikih obaveza koje donosi sam fakultet – dolaskom na fakultet dolaze nove,
veće i zahtjevnije obaveze u odnosu na dosadašnje. Jedan od problema i glavnih
faktora ove bojazni jeste neorganizovanost. Kako bismo svoje obaveze obaljvali
u zadanom roku uz što uspješniji ishod moramo svoje vrijeme pravilno rasporediti
kako nam strah i nervoza ne bi poremetili planove. Neorganizovanost je problem
sa kojim se svi susrećemo. Osvrnuću se konkretno na polaganje ispita. Studenti
moraju shvatiti na koje načine, u koje vrijeme, na kojem mjestu, i pod kakvim
uslovima će najbolje naučiti i savladati gradivo koje je zadano. Jedino uz
pomoć dobre organizacije mi možemo uspjeti. Organizacija traži jednu veliku stvar a to je požrtvovanost. To
znači da se moramo određeni period riješiti nepotrebih navika i radnji kako
bismo ostvarili dobre rezultate.
Pored ovih strahova javljaju se još mnogi
strahovi koji prouzrokuju mnoge posljedice i koje predstavaljaju kočnice u
svakodnevnom životu studenata. No, da bi student “brucoš” nastavio dalje uz što
manje kočenja, mora se riješiti gore navedenih bespotrebnih strahova koji će mu
i kasnije u životu stvarati posljedice, a ne samo na fakultetu.
*autor je brucoš na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci
