Istovremeno, USKOK traži da on bude pritvoren zbog kršenja mjera opreza.
Naime, nakon što je nadležni sudac istrage Županijskog suda odbio prijedlog Bandićeve odbrane da budu ukinute posebne mjere koje su mu određene prilikom njegovog puštanja iz istražnog zatvora, između ostalog i zabrana obavljanja poslova povezanih uz njegovu dužnost gradonačelnika, odbrana se žalila i u ponedjeljak je njihovu žalbu razmatralo Vanraspravno vijeće Županijskog suda.
Vijeće je ukinulo mjeru opreza zabrane obavljanja dužnosti gradonačelnika, jer smatra da se Bandić do sada pridržavao izrečenih mjera opreza, da mjere opreza predstavljaju uskraćivanje prava na ličnu slobodu naročito u situaciji kad se radi o funkciji na koju je on izabran voljom građana. Vijeće navodi kako je u ovom trenutku uplaćena kaucija, u iznosu koji premašuje sve do sada izrečene, dovoljna garancija da se spriječi opasnost ponavljanja kaznenog djela na slobodi.
Juče ujutru je USKOK objavio da je proširio istragu protiv zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića zbog sumnje na podsticanje na davanje lažne izjave, krivotvorenja službene ili poslovne isprave te sprečavanja dokazivanja.
Sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu Zdenko Posavec prihvatio je žalbu USKOK-a i odredio Milanu Bandiću istražni zatvor.
Kako stoji na USKOK-ovim službenim stranicama, osnovano se sumnja da je Bandić, od decembra 2014. do februara 2015. godine, od svjedoka ispitanog u USKOK-u u postupku u kojem se protiv njega i više drugih okrivljenih vodi istraga, u dva navrata zatražio da promijeni izjavu, kao i da u vezi s tim potpiše dokumente za koje je znao da nisu istiniti.
Takođe, sumnja se da je Bandić tokom decembra 2014. i januara 2015. godine, kao utemeljitelj i predsjednik Zagrebačke fondacije za pomoć osobama oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti, sačinio i svojeručno potpisao antidatirani dokument, u kojem je neistinito naveo da se sve slike i skulpture koje su donirane spomenutoj fondaciji pohranjuju i skladište na adresama na kojima su i pronađene tokom pretraga, iako je znao da navedene umjetnine nisu donirane spomenutoj fondaciji te da Fondacija nije vlasnik istih, već da su njegova imovina. Takav krivotvoreni dokument je u cilju da u žalbenom postupku pred Vrhovnim sudom neistinito prikaže da predmetne umjetnine nisu njegovo vlasništvo, te time značajno oteža postupak dokazivanja i osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, putem advokata dostavio sudu, donosi 24sata.hr.
izvor: 24sata.hr
