Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine je putem konkursa raspisanog u oktobru 2014. zaposlila dvije osobe, od kojih je jedna već osuđena za poresku utaju, a protiv nje se vodi i postupak za organizovani kriminal, dok je druga osoba, prema medijskim napisima, jedno od osumnjičenih u predmetu Kemal Čaušević i drugi, rečeno je u saopštenju.
Uslov u Zakonu o radu u institucijama BiH je da protiv kandidata nije pokrenut krivični postupak za krivično djelo za koje je predviđena kazna zatvora tri i više godina ili da nije izrečena zatvorska kazna za krivično djelo s umišljajem, u skladu sa Krivičnim zakonom BiH.
Na upit koji je TI BiH uputio UIO u vezi sa zapošljavanjem ovih lica, iz UIO su odgovorili da su kandidati dostavili uvjerenja da se protiv njih ne vodi krivični postupak, te da je sporno lice osuđeno na uslovnu kaznu, a da je samo zatvorska kazna smetnja za prijem u radni odnos.
Prema navodima TI BiH, prva sporna činjenica je da je UIO u konkursu od kandidata tražila dostavu samo uvjerenja o nevođenju krivičnog postupka, a ovim se uvjerenjem ne može dokazati da li je nekom izrečena kazna za krivično djelo, te je trebalo zahtijevati i uvjerenje o nekažnjavanju/neosuđivanosti koje izdaje nadležna policijska uprava/stanica.
Drugo, protiv iste osobe koja je prethodno osuđivana se, prema podacima koje je TI BiH dobio od Suda BiH, vodi novi krivični postupak, ali na nivou BiH, i to za organizovani kriminal, a isti je priložio uvjerenje Okružnog suda u Banjaluci, iz kog proizilazi da se ne vodi postupak pred tim sudom, tj. prema nadležnosti tog suda i Krivičnom zakonu RS, a ne i zakonu BiH.
Iz TI BiH objašnjavaju da su u slučaju drugog kandidata, zbog povezanosti sa slučajem Kemal Čaušević i drugi, od Tužilastva BiH tražili podatak o vođenju istrage protiv ovog kandidata kako bi se utvrdilo da li je Tužilaštvo pokrenulo krivični postupak za djelo koje podrazumijeva kaznu zatvora veću od 3 godine, u kojem slučaju ovo lice ne bi moglo biti zaposleno u isntitucijama BiH, ali još uvijek nisu dobili odgovor.
"Cijeli ovaj slučaj, koji je TI BiH-u prijavila anonimna osoba, ukazuje na manjkavost propisa i neuvezanost sistema u smislu podataka o vođenju krivičnih postupaka i presuda. Ono što je još važnije, ovaj primjer šalje zabrinjavajuću poruku građanima da prednost pri zapošljavanju imaju osobe koje su pod istragama i osuđivane, dok je s druge strane drugim kandidatima, koji su takođe isupnjavali uslove i nisu povezivani s krivičnim djelima, uskraćena mogućnost zaposlenja", istaknuto je u saopštenju ove organizacije.
autor: Frontal
