Na prvoj statusnoj konferenciji, koja je održana 24. novembra, tužilac Miroslav Janjić najavio je ispitivanje 30 svjedoka, među kojima će biti jedan zaštićeni svjedok, kao i izvođenje 63 materijalna dokaza.
Sud BiH potvrdio je 9. septembra tri tačke optužnice protiv Orića i Muhića za zločin nad ratnim zarobljenicima, odnosno da su 1992. godine u mjestima Zalazje, Lolići i Kunjerac ubili tri zarobljenika srpske nacionalnosti Slobodana Ilića, Milutina Miloševića i Mitra Savića.
Optuženi su 19. oktobra pred Sudom BiH negirali krivicu.
Orićevi branioci su 9. novembra podnijeli podnesak Haškom tribunalu od kojeg su zatražili da naredi Sudu BiH obustavu postupka za ratne zločine u Srebrenici protiv njihovog branjenika s obzirom na to da mu se već sudilo za te zločine i da je 2008. godine u Hagu već pravosnažno oslobođen krivice.
Tribunal u Hagu je 11. decembra odbio zahtjev Orićeve odbrane za obustavljanje postupka u Sudu BiH.
U obrazloženju odluke je navedeno da je Orić u Hagu oslobođen krivice po komandnoj odgovornosti za ubistvo jedne osobe u policijskoj stanici Srebrenica i šest osoba u zgradi opštine, dok mu se trenutno na teret stavlja da je lično ubio jedno lice u selu Zalazje, kao i da je sa još jednim pripadnikom takozvane Armije BiH učestvovao u ubistvima dvije osobe u Bratuncu.
Sudija Mehanizma za međunarodne tribunale u Hagu Lin Dakjun smatra da se tačke optužnice u BiH o ubistvima bitno razlikuju od optužbi u Hagu, kada se porede način, vrijeme i mjesto navodnih zločina.
Orić se brani sa slobode, uz ograničeno kretanje samo na području Federacije BiH i obavezno sedmično javljanje nadležnim policijskim službama.
On je 26. juna izručen BiH iz Švajcarske, gdje je uhapšen 10. juna po potjernici Srbije zbog ratnih zločina počinjenih u selima oko Srebrenice.
Orićevo izručenje iz ekstradicionog pritvora u kojem je proveo 14 dana tražila je Srbija, ali i BiH, nakon čega je švajcarski sud odlučio u korist BiH.
Početak statusne konferencije zakazan je za 9.00 časova.
Izvor: Nezavisne
