Portparol
Kancelarije specijalnog predstavnika EU u BiH Jamila Milović-Halilović
objašnjava koncept i strategiju ovog projekta.
„Pod
sloganom "Korak po korak", Kancelarija specijalnog predstavnika EU u
BiH (EUSR) je održala seriju od šest konferencija o liderstvu u preduzetništvu
širom zemlje koje su se fokusirale na priče o uspjehu u poslovnom sektoru i na
kojima se razgovaralo o tome kako socio-ekonomska pitanja utiču na poslovne
mogućnosti, rast kompanija i ekonomskog razvoja uopšte. U sklopu projekta, EUSR
je takođe bio domaćin konferencije "Mladi i preduzetništvo" u Tesliću
15. februara 2017. godine“, objašnjava portparolka.
Ona
je dodala i to da su konferencije naglasile fokus poslovnog okruženja kao jedan
od najbitnijih i ujedno najranjivijih segmenata društva, te da u tom smislu
postoji još mnogo posla za vlasti u BiH.
„Konferencije
su pokazale da su glavni prioriteti za preduzeća i građane: reforma
obrazovanja, smanjenje poreza na rad, olakšavanje izvoza, smanjenje
parafiskalnih nameta i smanjenje poreskog opterećenja na investicije. Na
pitanja koja se odnose na poslovno okruženje, više od 90 % sudionika
konferencija je istaklo da poboljšanje poslovnog okruženja treba da bude ključni
prioritet u njihovom gradu“, izjavila je Milović-Halilović.
Uspješno
poslovanje je apsolutno ključno za ekonomski rast i stvaranje novih radnih
mjesta. BiH ekonomija je počela da raste, i važno je da se nastavi s reformama
koje će donijeti konkretna poboljšanja za građane.
BiH
je na polovini trogodišnjeg plana sprovođenja Reformske agende, prema svim
pokazateljima, u uzlaznoj putanji.
“Uspješno
poslovanje je apsolutno ključno za privredni rast, odnosno otvaranje radnih
mjesta. Privreda u BiH već bilježi jedan značajan rast, od 3 do 4 odsto godišnje.
Građani se pitaju gdje su konkretni pomaci koje bi oni mogli da osjete. To su
stvari koje dolaze korak po korak. Ono što je sada važno je da se nastave
reformski napori, a mi smo spremni da to podržimo jer želimo da vidimo više
trgovine između naših tržišta i više investicija u BiH”, izjavio je Lars-Gunar Vigemark,
šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH tokom održavanja prve
konferencije „Teško je, ali idemo korak po korak“, u Tuzli 15-og novembra
prošle godine.
Na
sastanku 9.2. 2017. u Banjaluci Vigemark je istakao da je nakon godinu i po
dana sprovođenja Reformske agende na svim poljima vidljiv pomak – osim u jednoj
stvari: povećanju direktnih stranih investicija.
"Građani
su nestrpljivi i sve su to stvari koje su razumljive i koje mogu da shvatim,
ali apelujem na sve da se strpimo. Svi pokazatelji su dobri, idu prema gore,
osim jednog, a to je procenat direktnih stranih investicija gdje nije bilo
zabilježenog rasta. To nije rezultat reformi, već politike i političke
nestabilnosti u zemlji", skrenuo je pažnju Vigemark.
Matt
Field, šef političkog sektora u Kancelariji specijalnog predstavnika EU u BiH
istakao je da pristup “korak po korak” znači da u reformi treba biti strpljiv
jer je to dug proces koji ipak, na kraju donosi rezultate.
„Prvu
od tri godine provođenja reforme smo prošli i već ima pomaka. Najvažniji se
ogleda se u povećanom broju novih radnih mjesta“, istakao je Field.
Koji
je recept za uspješno poslovanje na ovim prostorima i uslovima najbolje znaju
privrednici. Za Sašu Trivića, Reformska agenda je nešto što je trebalo BiH. Iz
svog iskustva ovo govori i smatra da se ona realizuje 80 odsto, ali postoje
oblasti koje bi trebalo unaprijediti.
"Mi
smo imali u prošloj godini ukidanje nekih poreskih oslobađanja, što se tiče
privrede i nastojaćemo da u ovoj godini ubjedimo i MMF i Vladu Srpske i Federacije
da se te podsticajne mjere vrate, s obzirom na to da je privreda BiH u
tehnološkom zaostatku. Ta finansijska sredstva su privrednici koristili za
nabavke novih tehnologija”, rekao je Saša Trivić iz preduzeća "Krajina
klas".
Ivan
Jurilj, direktor REDAH-a, smatra kako je nemoguće očekivati bilo kakav napredak
u bilo kojem segmentu života, a posebno u poslovanju bez finansijske,
institucionalne te političke stabilnosti regiona.
„Partnerstvo
je ključ uspjeha koji će nam dovesti strane ulagače i motivisati domaće ljude
koji imaju novac da ga investiraju“, rekao je Jurilj.
Ipak,
direktor Consultina, preduzetnik Srđan Praštalo insistira
na tome da je Reformska agenda samo jedan od koraka koje je potrebno
sinhronizovati, te da agenda sama po sebi neće donijeti očekivane rezultate.
„Promjene
koje bi dovele do boljitka podrazumijevaju sistemsko i plansko djelovanje u
kojem bi se sinhronizovali reformski koraci sa precizno određenim potezima,
očekivanjima, planiranim I realizovanim efektima. Reformsko djelovanje koje bi
na trenutno stanje bh. ekonomije dalo pozitivne rezultate jedino je moguće
ostvariti paralelnim aktivnostima koje se odnose na umanjenje političkog
rizika, smanjenje javne potrošnje, preusmjeravanje budžetskih sredstava na
razvoj infrastrukture i podsticanje privrede, te radikalne promjene u poreskoj
politici, kako na nivou direktnih tako i indirektnih poreza (poreska reforma),
sa akcentom na fiskalno rasterećenje malih I srednjih preduzeća, te nameta na rad“,
eksplicitan je Praštalo.
On
dodaje da samo sinhrinizacija svih ovih stvari daje šansu za uspjeh koji se
ogleda u kvalitetnom privrednom okruženju.
„Samo
sinhronizovano djelovanje u svim prethodno navedenim pravcima može dovesti do
stvaranja kvalitetnog privrednog okruženja koje bi generisalo stvaranje nove
vrijednosti koja bi opet, sa druge strane, uticala kako na poboljšanje životnog
standarda građana tako I na punjenje budžeta, kako entiteta tako i države BiH.
Reformska agenda koja je dominantno fokusirana na obezbjeđivanje proračunskog
"viška" sa ciljem stvaranja dodatnih sredstava za namirenje dospjelih
kreditnih aranžmana, koji kreditni aranžmani su najvećim dijelom utrošeni kako
na krajnju potrošnju tako i na projekte koji nisu i koji ne generišu planirane
prihode, odnosno ne stvaraju novu vrijednost koja bi opravdala njihovo ulaganje,
dugoročno je vrlo upitna i neodrživa“, zaključuje Praštalo.
Piše: Stefan Blagić
