Cijele porodice, ali i ogroman broj pojedinaca, odrekao se
svog državljanstva kako bi postali državljani brojnih drugih država u Europi,
ali i regiji. Najčešće države čija državljanstva uzimaju oni koji s odreknu
bosanskohercegovačkog su Njemačka, Austrija i Slovenija, a nije rijedak slučaj
kada bh. državljani odlaze u Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru.
Samo u prvoj polovini ove godine, broj onih koji su se
odrekli bh. državljanstva premašio je dvije hiljade, te se čini kako bi do
kraja godine BiH mogla izgubiti još na hiljade svojih državljana. Naravno,
svako odricanje se plaća, a zahvaljujući tome država je u proteklih 20 godina
zaradila ogromne svote novca.
"Veliki je broj onih koji su se odrekli bh.
državljanstva zarad drugih država, a svaka takva usluga s plaća. Tačnije, taksa
za odricanje od bh. državljanstva iznosi 800 KM, ako odlazite u neku europsku
državu, dok za države bivše SFRJ ta taksa iznosi 200 KM. Ukoliko se odricanje
vrši putem diplomatsko konzularne mreže BiH u inozemstvu, plaća se još i konzularna
taksa", rekli su su za poral Radio Sarajeva u Ministarstvu za civilne
poslove BiH.
Upravo uz ovakve takse, prema nekim procjenama, BiH je zbog
odricanja od državaljanstava zaradila više od 40 miliona KM. To je, naočigled
izuzetno velika svota, no uz spoznaju da jedno odricanje vrijedi 800 KM,
evidentno je da svoje državljane prodajemo gotovo u bescjenje.
Svoj rekord, kada je riječ o odricanju od državljanstva, BiH
je postavila u razdoblju od 2002. do 2004. godine, kada se državljanstva
odreklo gotovo 25 hiljada građana, a rekordna je bila 2003. godina s 9.078
odricanja.
"S druge strane, zainteresiranost za dobivanje
državljanstva BiH je izuzetno mala, te se svega nekoliko desetina stranih
državljana odreklo svog državljanstva radi stjecanja
bosanskohercegovačkog", istaknuli su iz državnog Ministarstva za civilne
poslove.
No, dodaju da u posljednje vrijeme postoji interes osoba
koje su se odrekle bh. državljanstva da ga ponovo steknu, što na neki način
ohrabruje povratak građana u BiH.
Ipak, preveliki odlazak nenadoknadiv je povratkom, te se
može sa sigurnošću zaključiti kako je BiH izgubila veliki broj stanovnika u
prethodnom periodu, što potvrđuju i mišljenja brojnih demografa i sociologa.
"Odricanje od državljanstva nije problem specifičan
samo za BiH, nego na sva društva koja nalikuju na naše i imaju takve probleme.
Taj problem moramo gledati iz dvije perspektive, iz ugla osobe koja se odlučuje
na takav potez i iz ugla društva u kojem je živjela. Iz lične perspektive nije
ništa logičnije da osoba kada se, narodski kazano, nađe između čekića i
nakovnja odlučuje da potraži bolja rješenja za svoj život. Iz perspektive
države, to je udar na njenu budućnost, jer se na takve odluke u pravilu
odlučuju mladi ljudi koji su u fertilnoj dobi", ističe Slavo Kukić, doktor
socioloških nauka i profesor na Sveučilištu u Mostaru.
On glavnog krivca za ovakve odluke građana pronalazi u, kako
kaže, političkoj klasi koja jednostavno nema načina da motivira svoje građane
kako bi ostali u svojoj državi i gradili život.
"Ako gledate strukturu iz pojedinih dijelova BiH,
recimo na kojem su većinsko stanovništvo Hrvati, vidjet ćete da odlaze ljudi
koji su politički protivnici politike Dragana Čovića i HDZ-a. Ustvari, takve
političke opcije ni ne interesuju njihovi protivnici, te im je u interesu da
oni napuštaju BiH kako bi njihovo glasačko tijelo dobijalo sve veći
značaj", zaključio je profesor Kukić.
Izvor: Radio Sarajevo
