Mirovnim sporazumom, koji su prije 22 godine parafirali tadašnji predsjednici RBiH Alija Izetbegović, Hrvatske Franjo Tuđman i Srbije Slobodan Milošević, zvanično je okončan troipogodišnji rat u BiH. Sporazum je potom potpisan 14. decembra 1995. godine u Parizu. Niko od potpisnika sporazuma danas nije među živima, a u BiH postoje različiti stavovi o tom dokumentu. Duboke podjele u shvatanju Dejtonskog sporazuma, koji je donio i Ustav BiH, prisutne su još od njegovog potpisivanja i predstavljaju jedan od ključnih problema u političkim odnosima u BiH. Dejtonski sporazum je za zvaničnike Srpske osnov svih razgovora o ustavnim promjenama, jer je njime određena teritorijalna organizacija i garantovana ravnopravnost naroda, što je ujedno i garancija opstanka Srpske i srpskog naroda u BiH.
Član Predsjedništva BiH iz RS Mladen Ivanić podsjetio je da je Dejtonski sporazum simbol i garancija mira u poslijeratnoj BiH i da ne treba zaboraviti da je njegova osnovna vrijednost što je njime prekinut rat i stvoren osnov za očuvanje Srpske.
– Dejtonski mirovni sporazum, koji BiH vidi isključivo kao zemlju sa dva entiteta, propisao je jedini mogući način za funkcionisanje BiH. Dejtonom je obezbijeđena i čvrsta pozicija RS i zato je sasvim logično što Srpska slavi mir i obilježava ovaj dan kao praznik. O sadržaju ovog dokumenta su se dogovorili svi narodi i zato Dejton ostaje jedini i isključivi dokument čiji sadržaj treba da brane i zemlje potpisnice, ali i članice Savjeta za sprovođenje mira u BiH – rekao je Ivanić.
Predsjednik Narodne skupštine RS Nedeljko Čubrilović naglasio je da Dejtonski sporazum, kao međunarodni ugovor, nije samo omogućio mir, već je i temelj opstanka BiH i njenog unutrašnjeg uređenja.
– Dejtonski sporazum garantuje ravnopravnost dva entiteta i tri konstitutivna naroda u složenoj državnoj zajednici. RS je potvrdila svoju posvećenost očuvanju dejtonskih rješenja koja garantuju njen status i opstanak srpskog naroda u BiH. Iako ima nedostataka, Dejtonski sporazum je, ipak, verifikovao i potvrdio postojanje i kontinuitet državotvornosti RS. Neophodno je da svi politički lideri prestanu da preispituju Dejton i da ga poštuju, a da svoje djelovanje usmjere na stvaranje povoljnijih uslova za razvoj, integracije i bolji život građana. Ostavimo na miru Dejton i međunarodnu zajednicu, okrenimo se realnom životu i stvarajmo bolje i pravednije društvo – poručio je Čubrilović.
Premijerka RS Željka Cvijanović izjavila je da je Srpska opredijeljena da Dejtonski sporazum ostane trajni temelj funkcionisanja BiH. Za funkcionalniju i bolju BiH, kaže, neophodno je da se RS vrate neke nadležnosti koje su joj po Dejtonskom sporazumu bile date, a u međuvremenu otete.
– Da je Dejtonski sporazum ostao na snazi onakav kakav jeste, imali bismo puno skladniju BiH i trebalo bi samo da se pridržavamo principa koordinacije. Tada bi BiH bilježila rezultate i pomake. Uprkos svemu, važno je da je RS u okviru Dejtonskog sporazuma dobila svoju verifikaciju i da je pokazala da je održiva cjelina i da u njoj može djelovati ozbiljan administrativni, politički, ekonomski i socijalni aparat – zaključila je Cvijanovićeva.
Prvi predsjednik Narodne skupštine RS Momčilo Krajišnik i učesnik mirovnih pregovora kaže da je Dejtonski sporazum kompromis koji je, prije svega, trebalo da donese mir.
– Nažalost, rat je nastavljen i umjesto puškama vodi se verbalno. Dejtonski sporazum je prepravljen nespretnim djelovanjem visokih predstavnika koji su imali zadatak da ga implementiraju. Nespretno su ga mijenjali, jer nisu razumjeli prilike u BiH. Za loše stanje u BiH kriva je zloupotreba funkcija i promjena Dejtonskog sporazuma. BiH nije dobila šansu, jer je Dejton zloupotrijebljen i došlo je do rješenja koje ne može da funkcioniše. Stanje se ne može vratiti na početne pozicije i predstavnici tri naroda se moraju samostalno dogovoriti i vidjeti koja je opcija za BiH najbolja. Ne znam zbog čega je tabu tema eventualni razlaz. Kao da će propasti svijet ako bi tri naroda odlučila da svoju sudbinu u budućnosti uzmu u svoje ruke. Svaki entitet ima pravo da odlučuje – rekao je Krajišnik.
Radomir Lukić, koji je u svojstvu pravnog savjetnika bio u srpskoj delegaciji u Dejtonu, naglasio je da sporazumom nije samo okončan rat već su postavljene i dugoročne osnove za opstanak BiH.
– BiH ne može postojati kao unitarna država, već samo u okvirima Dejtonskog sporazuma. Protiv Dejtona su samo oni koji žele dominaciju i oni koji bi htjeli da u međunarodnim odnosima BiH odvedu na pogrešan put – kazao je Lukić.
Polarizaciju u vezi sa Dejtonskim sporazumom pokazuje i činjenica da je dan njegovog potpisivanja državni praznik u RS, ali se ne slavi kao praznik na nivou BiH.
Istorija iz vojne baze
Dejtonski sporazum je parafiran u vojnoj bazi Rajt-Peterson u američkom gradiću Dejton, poslije tronedjeljnih pregovora čelnika BiH, Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije uz posredovanje SAD.
BiH je tim sporazumom podijeljena na dva entiteta – RS i FBiH. Zvanično je potpisan tri sedmice kasnije, 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu.
Izvor: glassrpske
