Srijeda, 21.01.2026.
-3.1 C
Sarajevo

Dragana Stojinić jedina proizvodi štila u BiH

Jeste li ikada čuli za Draganu Stojinić – proizvođačicu štila?

Dragana ne živi u centru grada. Nema tržne centre u blizini i njena djeca moraju pješačiti kilometrima do škole. Živi u malom selu nadomak Prijedora, a da biste došli do njene kuće, morate kilometrima pješačiti ili voziti makadamom. No, nije to nikakvo čudo. Nije Dragana jedina žena koja živi na selu, ali vjerovatno jeste jedina u Bosni i Hercegovini koja se bavi proizvodnjom štila – drvenih držalica za alatke.

Ovim poslom Dragana se počela baviti kada je ostala bez ičega. Ona i muž bili su nezaposleni, a istovremeno roditelji dvoje djece.

"Nisam željela odustati. Ranije sam se bavila uzgojem malina i krastavaca, ali nisam uspjela. Posao je propao, ja ostala neisplaćena, kreditno zadužena, a cijela porodica bez ikakvih primanja. Morali smo smisliti nešto novo. Drvo je bilo jedino što nam je preostalo i rizikovali smo", priča Dragana.

Bilo je teško. Nisu imali sav potrebni alat i mašine, proizvodnja je išla sporo, ali nisu odustajali. Znali su raditi po cijeli dan i noć kako bi naručenu robu isporučili na vrijeme. Rade svi. Sin pomaže u obradi drveta, kćerka u pakovanju, a Dragana sa mužem radi i najteže poslove. Od iscrpljenosti je znala ostajati i bez svijesti, ali je ustajala i nastavljala.

Otkud to da žena pravi držalice za alatke?

Dragana se svakodnevno susreće s pitanjem kako to da se ona bavi ovim poslom, ali, kako kaže, ne boji se nikakvog posla. Njena jedina želja bila je da svojoj porodici osigura dostojanstven život i da budu sigurniji, jer se i njen muž teže povrijedio dok je iz šume dovlačio drvo jer nisu imali alat.

Tražila je priliku da od ovog porodičnog posla napravi biznis i vidjela je u apliciranju za dodjelu sredstava iz USAID-ovog Fonda za podršku u razvoju biznisa marginaliziranih grupa žena i Grada Prijedora. Dobila je novac za kupovinu alata koji je značio veću i sigurniju proizvodnju, ali i bolji život.

Registrovali su biznis, osposobili radionicu i povećali proizvodnju, jer bolji uslovi značili su i bolje poslovanje. Ove godine Dragana je u svojoj radionici proizvela više od 7.000 štila za motike, lopate, sjekire, krampe, a uskoro bi mogla postati i izvoznica. Želi kupiti kamion i početi sa proizvodnjom i za druga tržišta.

"Još uvijek radimo mnogo, ali je i dosta lakše. Sada nam treba manje vremena za izradu, a i proizvodi su puno kvalitetniji. Vjerujem da će se trud isplatiti i da ćemo uspjeti razviti biznis koji će u budućnosti naš sin preuzeti", kaže Dragana.

Posla ima, ali nakon ove podrške nema straha od povreda i neuspjelih proizvoda. Dragana sada ima prihode kojim je zadovoljna, ali ima i nadu da će biti još bolje.
Prešla je put od priučene proizvođačice do potencijalne izvoznice štila za alatke i mnogima pokazala kolika je snaga žena.

U udaljenom selu, zaboravljena od mnogih i bez pravih prilika, Dragana se odlučila boriti i kako sama kaže, bitku je dobila. Sada još samo čeka da štila sa njenim potpisom dospiju i u duge zemlje i da porodični biznis, u koji je utkano toliko snage, ljubavi i odricanja, preuzme neko od njene djece.

Dragana je jedna od stotinu žena kojoj su USAID-ov Program podrške marginaliziranim grupama i devet lokalnih uprava omogućili da pokrenu i razvijaju vlastiti biznis. Biznis koji im prvenstveno osigurava egzistenciju, samostalnost, ali i vraća vjeru u bolje sutra.

 

Izvor: Akta.ba 

Popularno ove nedelje

Balkan Solar Summit 2026 otvara najkritičnija pitanja tržišta (FOTO)

Banja Luka će 26. i 27. februara 2026. godine...

Ana Trišić Babić vratila zakone o zabrani pušenja i “sezoncima” u ponovnu proceduru

Tri zakona usvojena na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici Narodne skupštine...

Eko toplane počele primjenu restriktivnog režima isporuke toplotne energije

"Eko toplane" Banjaluka započele su primjenu restriktivnog režima proizvodnje...

Doboj, zona sumraka

Trenutno u Vladi Republike Srpske imamo dvije ministrice iz...

Film o Stevi Grabovcu u Banjaluci: Dokumentarni portret dobitnika NIN-ove nagrade

Projekcija kratkog dokumentarnog filma "Poslije zabave" reditelja Stefana Tomića,...

Teme

Balkan Solar Summit 2026 otvara najkritičnija pitanja tržišta (FOTO)

Banja Luka će 26. i 27. februara 2026. godine...

Ana Trišić Babić vratila zakone o zabrani pušenja i “sezoncima” u ponovnu proceduru

Tri zakona usvojena na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici Narodne skupštine...

Eko toplane počele primjenu restriktivnog režima isporuke toplotne energije

"Eko toplane" Banjaluka započele su primjenu restriktivnog režima proizvodnje...

Doboj, zona sumraka

Trenutno u Vladi Republike Srpske imamo dvije ministrice iz...

Film o Stevi Grabovcu u Banjaluci: Dokumentarni portret dobitnika NIN-ove nagrade

Projekcija kratkog dokumentarnog filma "Poslije zabave" reditelja Stefana Tomića,...

Odložen plan od 800 milijardi dolara za obnovu Ukrajine

Potpisivanje plana za obnovu Ukrajine u Davosu je odloženo,...

Pekari u Republici Srpskoj najavljuju nova poskupljenja

Od početka godine zabilježene su nove cijene pojedinih pekarskih...

Zašto vjerujemo u teorije zavjera? Psihologija straha, mozak i potraga za smislom

Teorije zavjera nisu marginalna pojava rezervisana za „neobrazovane“ ili...

Povezani članci

Popularne kategorije