Ovo se navodi u strategiji za zemlje regiona koji priprema Evropska komisija pod naslovom "Kredibilna evropska perspektiva za Zapadni Balkan".
Prema najavi, ovaj dokument će Evropska komisija predstaviti najvjerovatnije 6. februara u Strazburu.
Kako Srbija tako i Crna Gora bi mogle postati punopravne članice EU do kraja 2025. godine, ako do 2019. godine ispune kriterijume iz vladavine prava, što podrazumijeva da se tamošnji lideri moraju "ozbiljno i sa jasnom posvećenošću" suočiti sa reformskim izazovima.
U slučaju Srbije, da bi se realizovao ovaj vremenski okvir (2025.), zemlja mora da ispuni i kriterijume koji proizilaze iz poglavlja 35 koji se odnosi na normalizaciju odnosa sa Kosovom.
U nacrtu dokumenta u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid, Evropska komisija predstavlja najoptimističniji scenario u vremenskom smislu za svaku zemlju regiona.
Prema indikativnom vremenskom okviru Evropske komisije proizilazi da će 2019. godina biti ključna za države Zapadnog Balkana.
U dokumentu se navodi da bi u toku te godine Kosovo i Srbija trebale da postignu "sveobuhvatnu normalizaciju odnosa", što bi "otvorilo put za dalji suštinski napredak Kosova na putu ka evropskim integracijama".
Takođe, ista godina će biti važna i za Albaniju i Makedoniju koje bi trebale otvoriti pristupne pregovore sa Briselom, a Bosna i Hercegovina bi tek tada trebala dobiti status kandidata.
Vremenski okvir – Zapadni Balkan i Evropska unija
2019. – Srbija i Kosovo postižu sporazum o normalizaciji odnosa
2019. – Albanija i Makedonija otvaraju pristupne pregovore
2019. – Bosna i Hercegovina dobija status kandidata
2023. – Srbija i Crna Gora završavaju pristupne pregovore
2023. – Bosna i Hercegovina otvara pristupne pregovore
2024. – potpisivanje pristupnog sporazuma sa Crnom Gorom i Srbijom
2025. – Srbija i Crna Gora postaju članice Evropske unije
Otvaranje mogućih pristupnih pregovora sa Sarajevom se predviđa tek 2023. godine. Ta godina će, prema prognozi Evropske komisije, biti u znaku završetka pristupnih pregovora sa Crnom Gorom i Srbijom, a 2024. se planira potpisivanje pristupnog sporazuma koji bi stupio na snagu godinu dana kasnije, odnosno krajem 2025, kada i ove dvije zemlje postanu nove članice EU.
Briselske institucije upozoravaju zapadnobalkanske države da se hitno i ozbiljno pozabave rješavanjem svih bilateralnih sporova koji moraju biti okončani prije pristupanja bilo koje zemlje u EU.
Kako se ističe u nacrtu strategije, ovo podrazumijeva i granične sporove. Brisel poručuje da Evropska unija "niti neće, niti želi" da uvozi bilateralne sporove.
"Oko graničnih sporova koji i dalje nisu riješeni, strane se moraju bezuslovno obratiti pravno-obavezujućoj arbitraži, prije okončanja pristupnih pregovora i u potpunosti moraju ispoštovati konačnu odluku", navodi se u nacrtu strategije Evropske komisije.
"Principijelno, zemlje lideri na evropskom putu imaju strateški interes da se zalažu, a ne da odmažu težnje njihovih susjeda. Stoga, sve zemlje moraju da se uzdrže od zloupotrebljavanja otvorenih pitanja u evropskom pristupnom procesu", poručuje se u nacrtu strategije Evropske komisije za zemlje Zapadnog Balkana.
Izvor: slobodnaevropa
