U OHR-u su nam na naša pitanja o temama izvještaja samo kratko potvrdili da će izvještaj biti podnesen tog datuma, ali nisu htjeli govoriti o sadržaju.
Kako saznajemo, međutim, Incko će ukazati da još nisu ispunjeni svi uslovi i ciljevi za završetak mandata, a te navode potkrijepiće retrospektivom u posljednjih šest mjeseci, govoreći o pojačanoj nacionalnoj retorici, o usporavanju sprovođenja reformi, posebno onih koje se odnose na zatvaranje OHR-a.
Podsjećanja radi, od tih uslova ostalo je neriješeno pitanje vojne i državne imovine, a potrebna je i "pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira utemeljena na punom poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma". Incko će, s tim u vezi, vjerovatno spomenuti i antidejtonsku retoriku, a moguće je i da budu direktno prozvani i političari za koje ocijeni da su davali takve izjave.
U svakom slučaju, riječi će biti o proteklim izborima, a biće zanimljivo da li će se Incko osvrnuti na primjedbe HDZ BiH i njenog predsjednika Dragana Čovića da su Bošnjaci izabrali dva člana Predsjedništva BiH. Takođe, treba paziti da li će Incko protekle izbore ocijeniti fer i poštenim, imajući u vidu da dio opozicionih snaga i u RS i FBiH smatra da je došlo do izborne krađe.
Jedna od važnih odluka biće i odluka Savjeta bezbjednosti o eventualnom produženju mandata misije EUFOR-a, koja djeluje od 2004. godine, nakon što je NATO misija SFOR završila svoj osmogodišnji mandat.
Kako nam je rekao jedan od upućenih sagovornika blizak Evropskoj komisiji, očekuje se da mandat bude produžen, ukoliko Rusija ne bude imala primjedbe na sam tekst.
"Dosadašnje iskustvo pokazuje da je jedino Rusija imala rezerve kad je u pitanju produžetak vojne misije EU, i to onda kada su se u tekstu rezolucije nalazile rečenice koje su sugerisale ‘evroatlantske integracije’, jer Rusija ne prihvata da BiH ide u NATO", objasnio nam je naš sagovornik.
On nas je podsjetio na odluku Savjeta EU u kojoj je odobren nastavak misije, što se smatra najvažnijim preduslovom da ne dođe do njenog zatvaranja. U odlukama Savjeta EU od 15. oktobra ove godine, navedeno je da Savjet podržava dalje prisustvo misije EUFOR-a.
"U tom kontekstu, kao dio ukupne strategije prema BiH, Savjet potvrđuje spremnost EU da u ovoj fazi nastavi primjenu izvršnog vojnog mandata operacije ‘Althea’ kako bi dala podršku vlastima BiH da održi bezbjedno okruženje, pod obnovljenim UN-ovim mandatom", navedeno je u odluci.
Denis Hadžović, direktor Centra za bezbjednosne studije iz Sarajeva, podsjetio je i da je Savjet ministara dao saglasnost ostanku EUFOR-a, s tim da se naredne godine, u okviru Strateškog pregleda uradi procjena kolika je potreba za EUFOR-om. Ocijenio je da ne vidi da će se nešto mijenjati u mandatu, i da će i u Savjetu bezbjednosti UN-a prevladati takav stav.
"S obzirom na situaciju u BiH ne vjerujem da će bilo ko u UN-u praviti problem u vezi s produžetkom misije EUFOR i da su svjesni da je politička nestabilnost i dalje veoma visoka, a uz to dolazi i naredni potencijalni nestabilni period formiranja vlasti. Mislim da je u ovom trenutku misija još potrebna, ako ništa drugo, onda barem iz psiholoških razloga. Ipak imamo međunarodnu silu koja daje kakav takav osjećaj sigurnosti", rekao je Hadžović, podsjetivši da se narednih šest mjeseci u BiH nalazi i dodatni kontingent britanske vojske. Upitan očekuje li eventualnu blokadu Rusije, Hadžović je rekao da ne vjeruje da će to biti slučaj, i da svi razumiju stanje u BiH.
"Mislim da će oni kao i prošle godine insistirati da ne bude spominjanja NATO-a, a s obzirom na to da je takva formulacija već usvojena, mislim da će i ovog puta biti slično", rekao je on.
Izvor: Nezavisne
