Predstojeći susret predsjednika SAD i Rusije u Parizu 11. novembra mogao bi da medijski zasjeni glavni događaj, 100. godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata na koji su domaćini pozvali 80 lidera zemalja.
Već sada se u medijima pojavljuju naslovi "Na stotoj godišnjici Prvog svjetskog rata raspravljaće se o trećem svjetskom ratu". Iako još nije usaglašen dnevni red razgovora Donalda Trampa i Vladimira Putina, već se zna da su glavne teme pitanja u kojima Vašington i Moskva imaju najveće razlike.
Putinov portparol Dmitrij Peskov je kazao da će susret u Parizu biti prilika za "sverku časov", u prevodu "provjeru časovnika", što znači da će dvojica predsjednika napraviti inventar najaktuelnijih pitanja međunarodne politike i međusobnih odnosa Rusije i SAD. O tome se nedavno razgovaralo u Moskvi kada je boravio pomoćnik američkog predsjednika za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton.
Putin i Tramp će sigurno razgovarati o Siriji, gdje Amerikanci i dalje pomažu dio opozicije za koje u Moskvi tvrde da su teroristi. Osim toga, ruski generali su optužili Pentagon da pomaže teroriste u korišćenju bespilotnih letjelica koje napadaju ruske baze.
Druga tema za koju su zainteresovani Rusi je normalizacija situacije u Ukrajini. Zapad optužuje Rusiju da nije povukla svoje vojnike iz Donbasa, dok u Moskvi kažu da je rukovodstvo u Kijevu krivo što se ne ostvaruju Minski dogovori o miru.
Sigurno će se govoriti i o namjeri SAD da izađe iz Dogovora o zabrani raketa malog i srednjeg dometa. Pentagon optužuje ne samo Rusiju da krši taj dogovor, već i Kinu i Iran.
Ako ni o jednom pitanju o kojima će biti riječi Putin i Tramp ne uspiju da se dogovore, nameće se pitanje zbog čega je njihov susret u fokusu pažnje. Prije svega da se vidi hoće li prestati Hladni rat, ili će ući u novu fazu.
Bez obzira na to što sada nisu mogući značajniji dogovori Putina i Trampa, oba predsjednika imaju svoje računice i zainteresovani su za susrete. U jednom se njih dvojica slažu – da su odnosi Moskve i Vašingtona na najnižem nivou od vremena Hladnog rata. Očigledno je da Putin i Tramp žele da izađu iz te "političke rupe".
Veliki problem je što su Trampu vezane ruke, jer nema punu podršku u Kongresu. Putinov interes je da nastavi dijalog i bar zaustavi seriju novih sankcija.
Hoće li se zaustaviti pogoršavanje odnosa SAD i Rusije više zavisi od Trampa, pa on kao uspješan poslovni čovjek mora da izračuna hoće li, i može li, da bude zapamćen kao predsjednik mirotvorac ili "vojskovođa" u novom hladnom ratu. Do sada je Tramp više prijetio, nego što je govorio o kompromisima koji bi vodili stabilnijem miru.
POZIV U BELU KUĆU
U Parizu bi Tramp mogao da direktno pozove Putina da posjeti SAD, najvjerovatnije sljedeće godine. Do sada je to učinio preko Boltona. Poslije susreta Putina i Trampa u Helsinkiju bilo je govora da će ruski predsjednik posjetiti Vašington u septembru 2018, ali je kasnije taj samit odložen za narednu godinu.
Izvor: Novosti
