Rukopis "Knjiga epitoma", debljine više od jednog metra, sadrži više od 2.000 stranica i sažetaka iz biblioteke Ernando Kolon, nezakonitog sina Kristofera Kolumba, koji je svoj životni rad posvetio stvaranju najveće biblioteke u svijetu početkom 16. vijeka. Biblioteka je sadržavala oko 15.000 tomova skupljanih tokom Kolonovih putovanja. Danas, oko četvrtina tih knjiga iz kolekcije je sačuvano i nalaze se u katedrali u Sevilji od 1552. godine.
Pravo otkriće dogodilo se u Kopenhagenu, gdje su pronađene knjige koje su "ležale" netaknute više od 350 godina.
Otkriće u kolekciji "Arnamagnæan" u Kopenhagenu je „izvanredno“ otkriće, i prozor u „izgubljeni svijet knjiga iz 16. vijeka“, rekao je akademik sa Kembridža Dr Edvard Vilson-Li, autor nedavne biografije Ernanda Kolona, "Katalog knjiga o brodolomima" .
"Ovo otkriće je od velike važnosti, ne samo zato što sadrži informacije o tome kako su ljudi čitali prije 500 godina, već i zato što sadrži sažetke knjiga koje više ne postoje, izgubljene u svakom drugom obliku", rekao je Vilson-Li.
Rukopis je pronađen u kolekciji Arnija Magnusona, islandskog učenjaka rođenog 1663. godine, koji je poklonio svoje knjige Univerzitetu u Kopenhagenu nakon smrti 1730. godine. Većina od oko 3.000 rukopisa je na islandskom ili skandinavskom jeziku, a samo je oko 20 španskih rukopisa, što je vjerovatno razlog zašto je Knjiga epistoma nezapažena stotinama godina.
Gaj Lazure sa Univerziteta u Vindzoru u Kanadi koji je prvi uočio vezu sa Kolonom. "Arnamagnæan" institut je kontaktirao Marka MekDonalda u Muzeju umjetnosti u Nju Jorku, koji ga je uputio na Vilson-Lia i njegov koautor Hose Maria Perez Fernandez, sa Univerziteta u Granadi, na provjeru.
„Poslali su mi fotografije. Sjedio sam na plaži u to vrijeme i rekao sam da mora da me zeza. To je glavni komad iz biblioteke koji nedostaje“, rekao je Vilson-Li. „To je nevjerovatna priča. Umjesto da je bila igla u plastu sijena, bila je to igla u gomili drugih igala."
Nakon što je sakupio svoju kolekciju, Kolon je angažovao tim pisaca da pročita svaku knjigu u biblioteci i destiluje svaku u mali sažetak u Knjizi epitoma, u rasponu od nekoliko redova za vrlo kratke tekstove do oko 30 stranica za kompletne radove Platona, koji je Vilson-Li nazvao "čudom kompresije".
Pošto je Kolon sakupio sve što je mogao da sakupi, katalog je stvarni zapis o tome šta su ljudi čitali prije 500 godina, prije nego klasike. „Važan dio Ernandove biblioteke je da nije samo Platon i Kortez, on sažima sve od almanaha do letaka s vijestima. Ovo nam zaista daje prozor u cjelinu rane štampe, od koje je mnogo nestalo – svijet koji je u velikoj mjeri izgubljen za nas ”, rekao je Vilson-Li.
Vilson-Li i Perez Fernandez trenutno rade na sveobuhvatnom izvještaju biblioteke, koji će biti objavljen 2020. godine. Oni takođe rade na digitalizaciji rukopisa, u saradnji s "Arnamagnæan" institutom.
Izvor: theguardian
