Razlozi zbog kojih građani mijenjaju imena su različiti, od toga da žele da imaju modernije ili međunarodno ime zbog odlaska u inostranstvo do toga da im se njihovo ne sviđa, ali ima i slučajeva da i roditelji ne upišu djecu na vrijeme u matične knjige rođenih.
"Iako razloga ima mnogo, građani najčešće kratko odgovaraju i izjašnjavaju se da su oni lični", rekli su u Odjeljenju.
Dodali su da su u prva tri mjeseca ove godine imali 27 zahtjeva u kojima su građani tražili da promijene ime.
"Prošle godine 121 građanin je izabrao novo ime, 2017. godine bilo ih je 118, a 2016. ime su promijenile 152 osobe", rekli su u ovom odjeljenju.
Viktorija P. kazala je da je ona svoje ime promijenila u međunarodno ime koje joj je bilo najljepše.
"Oduvijek sam imala želju da ga promijenim jer smatram da nas ono u mnogo čemu označi i utiče na nas. Sada kada imam novo ime, kao da sam s novim identitetom dobila i novi život", istakla je ona.
Dodala je da je njeno prvo ime bilo starinsko, te da je dok je bila djevojčica često plakala zbog tog imena jer je smatrala da je ružnije od drugih.
I Daniel K. se slaže s njom i kaže da ime utiče na život svakog čovjeka, a da je on svoje promijenio zbog odlaska u drugu državu.
"Ime sam promijenio prije nekoliko godina i to iz razloga jer ga u državi u koju sam se preselio nisu znali ni izgovoriti ni napisati. Sada je sve mnogo lakše", rekao je on.
U Odjeljenju su objasnili da ima slučajeva kada nije moguće da neko promijeni ime, a da se to odnosi na one protiv kojih se vodi krivični postupak, te ako su osuđeni za krivično djelo dok kazna nije izvršena.
"Maloljetne osobe mogu da promijene ime samo na zahtjev oba roditelja ili usvojioca, a za djecu stariju od 10 godina potreban je i njihov pristanak", istakli su u nadležnom odjeljenju.
Dodali su da zahtjev za promjenu imena rješava nadležni organ na čijoj teritoriji je prijavljena osoba koja želi da ga promijeni.
Izvor: nezavisne
