Čovjek koji je osmislio dugme za retvitovanje uporedio ga je sa „punim pištoljem u ruci četvorogodišnjeg deteta", u intervjuu za BuzzFeed.
Programer Kris Veterel kazao je da niko u Tviteru nije očekivao da bi ova opcija mogla da promijeni način na koji ljudi koriste platformu.
Tviter je dobio niz kritika zbog toga što je dozvolio širenje zastrašivanja, govora mržnje i lažnih vijesti.
Opciju retvitovanja osmislio je 2009. godine tim programera koje je vodio Veterel i brzo je postala sastavni dio Tvitera.
On je za BuzzFeed rekao da je mislio da će opcija „podići glasove nedovoljno zastupljenih zajednica".
Ranije su ljudi morali da ručno retvituju jedni druge kopiranjem teksta i kucanjem „RT" i imena naloga, ali kada je proces bio automatizovan, retvitovanjem su popularne poruke brzo postale viralne.
Dok je za neke poruke dobro što su postale viralne, poput informacija o prirodnim katastrofama, mnoge druge nisu toliko benigne.
Gejmergejt – kampanja protiv žena u industriji igara – primjer je toga kako su ljudi koristili retvitovanje za napade. Veterel je to za BuzzFeed opisao kao „jezivu horor priču".
„Shvatio sam da to nije neka mala grupa ljudi koji djeluju neprirodno. Možda se ljudi tako ponašaju. I to me je na smrt uplašilo."
Nakon predizborne kampanje u Sjedinjenim Američkim Državama 2016. godine, kada je ogromna količina dezinformacija širena na Tviteru i Fejsbuku, obje platforme bile su pod kontrolom vlada širom svijeta.
Tviter je ostao pod pritiskom da platformu prilagodi tako da bude manje „otrovna".
Na konferenciji TED (tehnologija, zabava i dizajn) u Vankuveru ranije ove godine, osnivač Džek Dorsi rekao je da kompanija razmišlja o smanjenju važnosti lajkova i praćenja, dodajući da on nije dizajnirao platformu da bude takva.
On je priznao da Tviter trenutno podstiče ljude „da pišu o ogorčenosti".
Slično misli i Veterel, kazao je za BuzzFeed.
„Dali smo vlast ljudima", rekao je. „Ali šta ako sada samo kažete nešto drugačije: O ne, dali smo vlast ljudima."
Izvor: bbc.com
