Predsjednica Evropske komisije rekla je da je "ozbiljno zabrinuta" zbog ograničenog vremena koje je na raspolaganju za pregovore, naglasivši potrebu držanja svi mogućnosti otvorenim, prenosi Gardijan.
"Ne radi se samo o sporazumu o slobodnoj trgovini, već i o mnogim drugim temama", rekla je predsjednica EK, u intervjuu za francuski listu les Echos. "Čini mi se da se na obje strane moramo ozbiljno zapitati jesu li ovi pregovori izvodljivi u tako kratkom roku."
Nakon što Velika Britanija napusti EU 31. januara, ostaće u carinskoj uniji i jedinstvenom tržištu bloka do kraja 2020.godine, s mogućnošću da ostane u okviru tih aranžmana još dvije godine.
Britanski premijer je, međutim, rekao da neće pristati na takvo produženje roka, tvrdeći da ima dovoljno vremena za pregovore o sveobuhvatnom sporazumu koji pokriva sve aspekte sadašnjeg odnosa između EU i Velike Britanije, od trgovine do unutrašnje bezbijednosti, transporta i razmjene podataka.
Sporazum o povlačenju predviđa ”trenutak istine” 1. jula, do kada će obje strane morati da se dogovore o produženju prelaznog perioda ili će se suočiti sa nedostatkom vremena.
Ukoliko ne dođe do postizanja dogovora o trgovini, na primjer, Velika Britanija bi se suočila s velikim poremećajima u svojoj ekonomiji, gdje će se tarife i količinska ograničenja odmah primijeniti na robu koja se prodaje na tržište EU.
Fon der Lajen, bivši njemački ministar odbrane, rekla je da rizici za obje strane znače da se ne može isključiti produženje prelaznog perioda.
”Vjerujem da bi razumna stvar bila preispitati stvari sredinom godine, i vidjeti da li je potrebno produženje”, rekla je.
Ranije ove sedmice, Gardijan je otkrio da se očekuje da će London biti domaćin sljedeće faze pregovora o Bregzitu, u vrlo simboličnom pomicanju fokusa sa Brisela.
Dokument EU, u koji je Gardijan imao uvid, utvrđuje ključna područja saradnje koja će biti predmet pregovora nakon što se ratifikuje sporazum o povlačenju i Britanija se povuče iz bloka krajem januara.
Prema dokumentu, diplomate EU koji predstavljaju države članice razmotriće pitanja koja se tiču održavanja slobodnog protoka podataka nakon Bregzita i omogućavanje britanskom sektoru finansijskih usluga da nastavi djelovati u EU, kroz odluku o ”adekvatnosti” pravnih propisa Velike Britanije u te dvije oblasti.
Kasnije te sedmice, interne diskusije preći će na trgovinu robama i uslugama, te sporazume vezane za intelektualno vlasništvo i javne nabavke.
14. januara, diplomati će iznijeti svoje stajalište o ribarstvu i potrebi za jednakim uslovima na osnovu kojih će Velika Britanija pristati na fiskalne, socijalne i standarde životne sredine EU.
Planiraju se i dalje rasprave o upravljanju bilo kojim sporazumom kako bi se omogućilo rješavanje sporova, sporazumi u prevozu i avio-saobraćaju, bezbijednosti, vanjskoj politici, svemiru, energiji, mobilnosti građana koji putuju između Velike Britanije i EU, te budućem uključivanju Britanaca u programe EU , uključujući i one u visokom obrazovanju.
Frontal
