U pripremi za sjetvu, koja se očekuje sa prvim danima aprila, njive polako obrađuju, ali žale se da su sjeme i vještačko đubrivo skupi, a da novčani podsticaji od države opet kasne.
Repromaterijal u RS ove godine je 15 odsto skuplji nego lani, što će dodatno da "suzi" brazde. Ratari tvrde da im za hektar zasijane površine treba više od 2.500 maraka. Mnogi se žale da nemaju toliki novac i da bi traktori mogli da ostanu u garažama.
Mnogi poljoprivrednici, zbog besparice i kašnjenja "zelenih vaučera", novčane podrške za ratare koji su pretrpjeli štetu od poplava, nisu uspjeli čak ni da pripreme parcele za ovogodišnju sjetvu. Ni blagi pad cijena goriva im, kažu, nije mnogo pomogao, jer njihov "plavi dizel", po pravilu, uvijek kasni i dobiju ga obično tek kada završe sjetvu!
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika u Semberiji Ljubo Maletić kaže, za "Novosti", da brojni ratari razmišljaju čak da odustanu od proljećne setve jer su suočeni sa besparicom, a u strahu su da bi prošllogodišnje poplave mogle da se ponove i opet im unište sve.
– Ljudi jednostavno nemaju novca. Poplave su mnogima uništile sve što su prošle godine posijali. Mnogi još čekaju obećane "zelene vaučere". Iako je do sjetve ostalo još nekoliko dana ni marke još nisu dobili. Imamo problema i sa "plavim dizelom" koji nas košta 1,88 KM, a lani je bio 1,38 – rekao je Maletić.
Međutim, u bijeljinskoj gradskoj upravi tvrde da će, i pored svih problema sa kojima se suočavaju ratari, proljećna sjetva u Semberiji biti obavljena na 20 odsto više oranica u odnosu na prošlu godinu u kojoj je poplava u maju uništila veliki dio sjetvenih površina pod proljećnim kulturama.
Prema podacima Odjeljenja za poljoprivredu Bijeljine, jarim usjevima će ovog proljeća biti zasijano više od 32 hektara, čime će, kako tvrde, iskorišćenost oraničnih površina dostići 99 odsto.
Kao i prethodnih godina, kukuruz je u Semberiji vodeća ratarska kultura kojom će biti zasijano oko 81 odsto sjetvenih površina, na 11 odsto oranica planiran je uzgoj povrća, dok će po tri odsto sjetvenih površina biti zasijano industrijskim i krmnim biljem.
Sa problemima se suočavaju i ratari iz Lijevče polja. Poljoprivrednik Draško Banjac kaže da su povrtlarske kulture zasijane u plastenicima, ali da je problem shetva na njivama. Kada je u pitanju ekonomska situacija poljoprivrednika, Banjac kaže da u poslhednjih 50 godina ne pamti lošiju situaciju.
– Repromaterijal i herbicide kupujemo na kredit – rekao je Banjac. Kaže da je u velikom strahu, jer je lani zbog poplava imao štetu blizu 20.000 maraka.
– Sav krompir i luk mi je propao, ali ću i ove godine morati da rizikujem i zasadim bar na komad njive – istakao je Banjac.
izvor: Novosti.rs
