Izoliovan na polarnom arhipelagu Svalbard, Longjerbijen je najsjevernije naselje na svijetu. Na pola puta između kopnene Norveške i Sjevernog pola, 2.300 stanovnika ovdje stanuje. Kada sunce zalazi 5. oktobra svake godine, grad ga neće ponovo vidjeti 155 dana, sve do 8. marta sljedeće godine. Većinu ovog vremena grad je pokriven potpunom tamom.
Većina putnika dolazi u Longjerbijena, udaljen samo 1.050 km od Sjevernog pola, da vide Sjevernu svjetlost, dok prilika da se primijeti „kralj Arktika“ – polarni medvjed – ostaje vrhunska atrakcija tokom cijele godine, piše Bi-Bi-Si.
Međutim, Longjerbijen je pod prijetnjom. Klimatske promjene donijele su dramatične promjene u posljednjih 10 godina. Zajedno s povećanim ljetnim i zimskim temperaturama, na ostrvima je sve više kiše; dok zimi neviđene snježne padavine pokrivaju padine planina. Od 2014. ove promjenjive vremenske prilike dovele su do lavina na padinama iznad grada – nešto što stanovnici prije nisu vidjeli.
Istraživači već dugo predviđaju da će se porast temperature i promjenjivi vremenski uslovi uslijed klimatskih promjena najprije desiti na Arktiku, a zatim se proširiti na jug. To se već može vidjeti na Svalbardu, „dok smo svjedoci nasilnih promjena“, rekao je klimatolog Ketil Isaksen sa Norveškog meteorološkog zavoda.
Od 1961. godine stopa zagrijavanja u Svalbardu bila je pet puta veća od svjetskog prosjeka. U martu prošle godine, Longjerbijen je postavio rekord od 100 uzastopnih mjeseci iznad normalnih temperatura. Danas je to grad koji se najbrže zagrijava na svijetu.
Tokom mračne zime, mnogi stanovnici Longjerbijena se plaše ostati u svojim domovima, rekao je Bente Neverdal iz norveške Državne agencije za izgradnju, koji živi u Longjerbijenu.
Stanovnici imaju dobar razlog za strah. U decembru 2015. godine u lavini su poginule dvije osobe i uništeno je 11 kuća u podnožju planine Sukertopena. U februaru 2017. godine još jedna lavina "obrisala" je još šest stambenih jedinica.
Od 2018. godine norveška vlada uložila je oko 500 milijuna norveških kruna u nove stambene i zaštitne mjere poput lavinskih barijera. Sa 60 novih domova koji su već izgrađeni oko 500 m sjeveroistočno od grada, u sigurnijem području koje nije ispod planinske padine, druga faza projekta dovešće do rušenja još 142 kuće u onome što vladini službenici opisuju kao "opasna područja".
Prema Neverdalu, ovo će biti efektivno najveći program izgradnje kuća ikada viđen na ovim prostorima.
Frontal/D.S.
