To je jedno od pitanja na koje direktor Centra za istraživanje uma na Univerzitetu u Sidneju Alan Snajder odgovara, prenose elektronski mediji.
On kaže da se taj termin najčešće pogrešno percipira i da ga je veoma teško definisati. "Geniji su veoma rijetki", primećuje on i dodaje da za njega nije koeficijent inteligencije to što čini genija, već da su to ljudi koji omogućavaju da se svijet vidi u novom svjetlu.
Naučnici su dugo pokušavali da povežu genijalnost i visok koeficijent inteligencije, ali bez uspjeha, uključujući i studiju koja je počela davne 1925. godine.
Prema riječima neuropsihologa sa Univerziteta u Novom Meksiku Rek Junga, genijalnost je izuzetno teško predvidjeti i ona ne zahtjeva izuzetno visok nivo inteligencije.
Snajder smatra da osoba mora da bude kreativna i da ima hrabrosti da svoje ideje sprovede u djelo bez obzira na otpor na koji nailaze.
Taj naučnik se izuzetno interesuje za proučavanje kreativnosti i osobina koje čine nekog "šampionom".
"U najširem smislu, ono što ‘šampiona’ razlikuje od ostatka ljudi nije želja da budu najbolji ili strah od neuspjeha, već osjećaju nesvjesni otpor i odvratnost prema prosjeku", smatra on.
Međutim, naučnici se slažu da ono što je neophodno da bi osoba bila genije su visok nivo kreativnosti i upornosti.
To se može vidjeti na primjeru australijskog naučnika Berija Maršala koji je 2005. godine dobio Nobelovu nagradu za medicinu, otkrivši da stomačne ulcere izazivaju bakterije a ne stres, kao što se do tada mislilo.
Maršal i njegov kolega Robin Voren, patolog, vjerovali su da nastanak čira izazivaju bakterije, ali svoju teoriju nisu mogli da potvrde jer ta veza tokom eksperimenata na laboratorijskim pacovima nije utvrđena, dok su eksperimenti na ljudima bili zabranjeni.
U očajanju, profesor Maršal pomiješao je bakterije sa bujonom i ispio tečnost.
Nakon par dana, pokazalo se da je njegova pretpostavka bila tačna – Maršal je dobio ulcer i dokazao da bi ovaj zdravstveni problem mogao da se izliječi antibioticima.
"U nekom krajnjem smislu, kreativnost predstavlja akt pobune. Morate biti spremni na to da se do kraja borite za svoje ideje, čak i kada svi ostali smatraju da niste u pravu", smatra Snajder.
Ali vrlina koja više od bilo čega karakteriše genije je sposobnost da nikada ne prestanu da razmišljaju o problemu, tvrdi profesor Mekmahon, autor knjige “Divine Fury: A History of Genius”.
U filmu "Teorija svega" ta osobina je vrlo dobro prikazana. Naime, fizičar Stiven Hoking uprkos svojoj bolesti pokušava da se popne uz stepenice svoje kuće, pokazujući kapacitet za uporno traženje rješenja na duže staze.
"Uprkos tome što se ta osobina često smatra tvrdoglavošću ili opsesijom, upravo ona je to što genije razlikuje od intelignetnih ljudi” zaključuje Mekmahon.
izvor: Tanjug
