Iako se to desilo
prije dvije sedmice, bista do danas nije ispravljena, ali iz Gradske uprave
uvjeravaju nas da će se to desiti uskoro. Zla hud ovog prosvjetitelja,
putopisca i borca za slobodu ovim činom kao da se nastavlja. Samo letimičan
pogled na njegovu biografiju govori nam da je ta „vremenska nemilost“ više
pravilo nego izuzetak.
„Teškom je mukom
ovaj istaknuti Banjalučanin, rodonačelnik mnogo čega u napaćenoj mu rodnoj
Bosni, dobio u rodnom gradu bilo koje spomen-znamenje“, pisao je jedan od
najistaknutijih banjalučkih hroničara Aleksandar Ravlić o ovom velikanu grada
na Vrbasu kojeg se danas malo ko sjeća otkako je novčanica od jedne
konvertibilne marke izašla iz upotrebe.
„Rodni grad mu je
umjesto da se njime diči, jer se uistinu ima čim dičiti, takođe bio slabo
naklonjen. Prvi spomen-znamen, koji mu je u ovom gradu postavljen, ulica kojoj
su nadjenuli njegovo ime, polovinom dvadesetih godina je oduzet. Prednost je
data Dubrovčaninu Ivanu Gunduliću jer je u glavi nekog banjalučkog opštinskog
moćnika bio značajniji Gundulićev stih: ’O lijepa, o draga, o slatka, Slobodo…’
no Jukićeva borba za napredak i slobodu, na oltar koje je I.F. Jukić položio i
svoj život“ piše dalje Ravlić o njemu.
Drugi put je Ivan
Frano Jukić izgubio ulicu nakon oslobođenja grada 1945. Narodnooslobodilačka
vlast ne znajući ko je Jukić, a znajući da je fratar, u akciji mijenjanja imena
ulicama – što svaka novoustoličena vlast na ovim prostorima jednostavno mora da
uradi – njegovu ulicu je preimenovala u Ulicu braće Lastrića. Srećom, ta
nepravda je ispravljena u drugoj polovini pedesetih godina. Zaslugom profesora
Mate Džaje na stogodišnjicu smrti ovog velikana ulica je ponovo ponijela ime
Ivana Frane Jukića, iz prostog razloga jer je u njoj rođen.
Milenko Šajić,
portparol Gradske uprave, kaže da će bista uskoro biti popravljena. Na pitanje koliko sličnih spomen-obilježja još ima u gradu kaže da ih ima oko dvadeset.. Pored
petanestak bista narodnih heroja sa područja Banjaluke tu su i biste drugih
zaslužnih građana – Špire Bocarića,
Vlade Miloševiću, već spomenutog Ivana Frane Jukića i bana Milosavljevića (u
zgradi Gradske uprave i Banskom dvoru). Takođe, u blizini Narodnog pozorišta
postavljena je bista Aleksandra Puškina , koja je poklon ruskog vajara, kao i
bista cara Nikolaja II na Bulevaru cara Dušana. Sve ove biste su u
nadležnosti Odsjeka za kulturu Gradske uprave.
Inače,
prijedloge za postavljanje odnosno podizanje biste, skulpture ili spomenika
daje grad ili neka od javnih institucija, a prijedloge za biste narodnih heroja
daje SUBNOR.
Samu
lokaciju, ako nije unaprijed definisana planskim dokumentom, određuje komisija
u kojoj su pored predstavnika stručnjaka iz oblasti urbanizma i ugledni
kulturni radnici.
Boris Maksimović
