Oslobađajuće presude pred Haškim tribunalom hrvatskim generalima i
gotovo istovremeno oslobađanje nekadašnjeg kosovskog premijera Ramuša
Haradinaja izazvale su negodovanje srpske javnosti, a neočekivana odluka
suda je, naravno, u Hrvatskoj i na Kosovu pozdravljeno opštom radošću,
dodaje list, a prenosi Tanjug
Standard podsjeća da su čak i poznati borci za ljudska prava kao što su
Nataša Kandić u Beogradu i Žarko Puhovski u Zagrebu kritikovali
obrazloženja odluke suda i uslove, pošto je dvoje sudija žalbene
instance nadglasano od trojice svojih kolega.
Austrijski list ukazuje da je na posebnu pažnju naišao nedavno
objavljeni kritički stav direktora Centra UN-a za humanitarni dijalog
Dejvida Harlanda, koji je u članku u "New York Timesu" ukazao na
"selektivnu pravdu".
Uz podsjećanje na sopstvene aktivnosti u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu, on
je konstatovao da su Srbi počinili mnoge stravične ratne zločine, ali
da nisu bili jedini, i da nije ispravno i korisno da sada sami snose
odgovornost.
Posljednjih dana postignuti napredak u teškom dijalogu Beograda i
Prištine ne smiju zasjeniti dugoročne političke posljedice po
vjerodostojnost Haškog tribunala.
Takođe, i za istoriju ratova na prostoru bivše Jugoslavije važi
upozorenje istoričara Holma Sundhauzena da je okončano vrijeme
"jasnoće". On ukazuje da su stari tabui obogaćeni novima i da više ne
postoji mnogo stvari koje su sasvim sigurne.
S danas raspoloživim izvorima i informacijama, u kombinaciji s
međunarodnim traganjem za počiniocima, nastaje jedan jako jednostrana
slika.
Paušalne presude u vezi odgovornosti za ekscese nasilja ne smiju se
pripisati samo jednoj nacionalnoj rukovodećoj grupi, niti pripisati
jednoj naciji, piše "Strandard".
(Frontal)
