Iako je oblast socijalne ekonomije obuhvaćena kroz nekoliko važećih zakona, firme koje su osnovane s ovim ciljem teško posluju i ne mogu ostvariti svoju višestruku ulogu pa posluju kao i svi ostali.
Kako bi u rad uključili roditelje djece iz dnevnog centra kojima pružaju uslugu, Udruženje "Nova generacija" iz Banjaluke prošle godine pokrenulo je preduzeće "NG Firma" u sklopu kojeg su otvorili i trgovinu polovnom robom iz uvoza "Solidarity 1".
Međutim, prema riječima Jadranka Jankovića, direktora Udruženja, ova priča će veoma teško opstati ukoliko se nešto ne promijeni.
"Najveći problem je što naše preduzeće funkcioniše kao bilo koje drugo i nemamo bilo kakvu olakšicu. Plaćamo sve dažbine kao i svi drugi, a onda od eventualnog profita novac usmjerimo u pružanje socijalnih usluga ili angažman socijalnih kategorija. Kada se izmire sve obaveze, ne ostaje puno prostora da se ulaže u socijalne usluge. Sa druge strane, jedan od ciljeva je i održivo poslovanje koje ne može opstati u ovim zakonskim okvirima", rekao je Janković.
U zakonu koji je u formi prednacrta, a koji su pripremili Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva i Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS, navodi se kako se djelatnost društvenih preduzeća može subvencionisati putem posebnih poreskih umanjenja te da su pomoć kroz aktivnu podršku obavezne pružiti i RS i lokalne zajednice.
"Aktivna podrška se obezbjeđuje putem strateških dokumenata, deregulacije, finansiranja, umrežavanja, promocije, edukacije, početničke podrške i organizovanja kontakt tačaka za društveno preduzetništvo", navodi se u zakonu.
Prema ovom dokumentu, društveno preduzeće će poslovati kao pravno lice koje se može osnovati kao privredno društvo, zadruga, udruženje građana, fondacija, ustanova koje može biti u mješovitom vlasništvu s tim da udio privatnog vlasništva mora biti preko 50 odsto.
Ova preduzeća će zapošljavati marginalizovane ili ugrožene društvene grupe, lica starija od 45 godina života, osobe s invaliditetom, pripadnike etničkih manjina, lica u stanju socijalne potrebe, samohrane nezaposlene roditelje, lica koja su bila na izdržavanju kazne zatvora, žrtve trgovine ljudima, nasilja u porodici i brojne druge.
Dobit preduzeća u iznosu do 50 odsto može biti isplaćena osnivačima ili vlasnicima kapitala, a preostali iznos dobiti se reinvestira u osnovnu djelatnost ili se donira u humanitarne svrhe.
U društvenom preduzeću primjenjuje se princip demokratskog odlučivanja gdje svi zaposleni i vlasnici kapitala imaju jednako pravo glasa, bez obzira na visinu kapitala.
Vlada RS osnovaće i savjet za društveno preduzetništvo kao savjetodavno tijelo i kontakt tačka na nivou Vlade koje učestvuje u izradi strategije društvenog preduzetništva RS. U Evropskoj uniji je oko devet miliona lica zaposleno u socijalnim preduzećima.
Izvor: nezavisne
