Bundestag je
pozvao svoju Saveznu vladu da na sastanku Evropskog savjeta 27. i 28.
juna odobri pristupne pregovore sa Srbijom, samo pod uslovima da se prva
pristupna konferencija održi najranije u januaru 2014. godine, i to
ukoliko Evropski savjet u decembru utvrdi da se obaveze iz dogovorenog
Plana o implementaciji, sklopljenog 26. maja između Srbije i Kosova,
potpuno i trajno sprovode.
Njemački Bundestag posebno naglašava
da je potrebno potuno raspuštanje sprskih paralelnih struktura na sjeveru
Kosova i, umjesto toga, stvaranje novih struktura u oblasti sigurnosti i
pravosuđa Kosova koje podležu političkoj konktroli i finansiranju samo
od strane kosovske vlade.
Zahtijeva se, takođe, i detaljni uvid
svih srpskih plaćanja institucijama na Kosovu, održavanje slobodnih i
fer lokalnih izbora na Kosovu, kao i potpuno sprovođenje svih prethodnih
rezulatata procesa dijaloga, u šta posebno spada neometan pristup
kosovske granične policije i carinika graničnim postajama na sjeveru
Kosova.
Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je danas u svojoj
vladinoj deklaraciji da prva konferencija o pristupu Srbije EU može da
bude održana u januaru, tek poslije potvrde u decembru o napretku u
sprovođenju procesa implementacije briselskog sporazuma.
Merkelova
je na sjednici Bundestaga ocijenila da su bez sumnje i Srbija i Kosovo
proteklih mjeseci postigli odlučujuće napretke u normalizaciji odnosa.
“Ali,
bez sumnje sporazumi moraju da budu sprovedeni. Proces normalizacije se
mora nastaviti i prije pristupa Srbije EU mora doći do potpune
normalizacije odnosa sa Kosovom", rekla je kancelarka.
U
diskusiji na sjednici Bundestaga ukazano je na ”Briselski dogovor” kao
istorijski korak, pohvaljeni napori i sve što je učinjeno na putu Srbije
ka EU i jasno zatražena implementacija dogovorenog, uz upozorenje da EU
sebi ne može dozvoliti još jednu grešku u proširenju, kakva je bila u
slučaju prijema Kipra.
Poslanik liberala Oliver Lukšić je
govorio o istorijskom dogovoru Beograda i Prištine, jedinstvenim šansama
da se evropskim putem riješe problemi regiona i jasno stavio do znanja da
ono što čini Srbija, mora i Kosovo.
On je ukazao na potrebu
reforme pravosuđa i borbe protiv organizovanog kriminala, naveo značaj
pozitivnog stava Bundestaga, odnosno, pohvale za ”teške korake” i
ocijenio da je, ukoliko Srbija nastavi putem reformi i konsktruktivnosti,
pred njom dobar put.
Naglašavajući da ”mi možemo da otvorimo
vrata”, Lukšić je rekao da ostalo Srbija mora sama da učini i istakao
da je današnji znak Bundestaga, važan za cijeli Balkan, a posebno za mlade
ljude u regionu.
Poslanik demohrišćana Johan Vadepul ocijenio je
da je dobro što se Srbija odlučila za EU i apelovao na Makedoniju i
Grčku da riješe nesporazume o imenu.
On je istakao da zemlje
zapadnog Balkana ne samo geografski, već i istorijski pripadaju EU,
podsjetio na obavezu ispunjenja evropskih obećanja sa samita u Solunu od
prije nekoliko godina i govorio o nadgledanom procesu ulaska regiona u EU.
Vadepul
je posebno naglasio potrebu normalizacije donosa Srbije i Kosova i
istakao da se greška s pristupom Kipra EU ne smije ponoviti.
Kada
je riječ o Srbiji i Kosovu, Vadepul je zatražio ukidanje ”paralelnih
struktura na sjeveru Kosova” i kritikovao predstavnika Srba sa Kosova,
koji je najavio bojkot učešća na kosovskim lokalnim izborima.
Vadepul
je od Kosova zahtevao da poštuje prava manjina i rekao da Srbi na
sjeveru moraju imati svoja prava, ”ali ne kroz paralelne strukture”.
(Tanjug/Frontal)
