Vlada Divljan je, pet godina kasnije, i dalje sa nama kroz bezvremenu muziku koju je stvarao, kroz naše sjećanje na njegov dobri duh, svetonazore i način kako se ophodio prema prijateljima, ali i svim drugim ljudima koje je upoznao, čime je u potpunosti zaslužio epitet „najvećeg džentlmena rokenrola“, kako ga je bio nazvao prijatelj i saradnik Maks Juričić.
Kako drugačije objasniti 4.000 raspjevanih ljudi u publici i toliki broj poznatih muzičara koji su učestvovali u beogradskom Centru „Sava“ na koncertu posvećenom Vladi, ključnoj autorskoj ličnosti kultnih „Idola“, pod nazivom „Hajde sanjaj me, sanjaj“, koji je održan na njegov 60. rođendan 10. maja 2018. godine.
Ili sjajne i dirljive reakcije iz cijelog svijeta na dokumentarni film Mladena Matičevića Nebeska tema, koji je prošle godine imao rasprodate premijere u Centru „Sava“ i Dvorani „Lisinski“ u Zagrebu, dok je u beogradskom bioskopu Kombank dvorana igrao svakodnevno 112 dana. Prije nekoliko dana film je imao premijeru u Njujorku.
Bar nekoliko puta svakog mjeseca se negdje širom eks-ju regiona održavaju različiti događaji posvećeni Vladi Divljanu. Opština Bečej i Gradsko pozorište Bečej su ustanovili prije dvije godine nagradu „Vlada Divljan“, a beogradska Ustanova kulture Palilula od 26. novembra 2016. nosi ime Centar za kulturu „Vlada Divljan“.
Profesor na Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu Aleksandar Šandorov sa svojim kolegom pijanistom Nemanjom Nikolićem premijerno će predstaviti originalan spoj muzike Vlade Divljana i Sergeja Prokofjeva, na Vladin rođendan 10. maja u Kolarčevoj zadužbini u Beogradu.
„Imam dug prema Vladi da napravim nešto što će spojiti kompozicije Prokofjeva i njegove vanvremenske pesme. Na ovom projektu radim zajedno sa mojim nekadašnjim studentom, a sada izuzetnim pijanistom Nemanjom Nikolićem, koji obožava i Vladu i Prokofjeva“, objašnjava Šandorov.
Vlada Divljan i Saša Šandorov
Bliski prijatelj, saradnik na prvom Divljanovom samostalnom albumu „Tajni život A.P. Šandorova“ (1988), zatim član pratećih bendova „Old Stars“ i „Nevladina organizacija“, Šandorov kaže da je spoj muzike Divljana i Prokofjeva „ideja, što bi se reklo, vaspostavljena prije 100 godina“.
Divljan i Šandorov su svojevremeno, prije nego što su se upoznali, prisustvovali koncertu čuvene gruzijske pijanistkinje Elise Virsaladze, koja je svirala Tokatu Prokofjeva, što se obojici „jako svidjelo, a i cijela sala je ‘odlijepila’ na ovo izvođenje“.
„Nedugo nakon ovog koncerta Vlada i ja smo se upoznali, a dio razgovora je očekivano bio posvećen izvrsnom koncertu kojem smo prisustvovali. Lično gajim veliku strast prema muzici Prokofjeva, on mi je pored Mocarta omiljen kompozitor, kao i Vladi. Ne govore slučajno da je Prokofjev Mocart dvadesetog vijeka. Uz podršku Vlade sam magistrirao na Trećem koncertu za klavir i orkestar i time se proslavio. Puno sam nastupao, sa velikim orkestrima i poznatim dirigentima. Taj Treći koncert je veoma važan za ovu priču. Tako sam mnogo kasnije tokom snimanja filma Nebeska tema, imajući sve ovo na umu, jednu malu temu Prokofjeva razvio u Vladinu pjesmu. Odmah sam shvatio koliko to dobro zvuči. Čim se završilo snimanje filma poželio sam da ovu ideju podignem na mnogo viši nivo. Vlada i ja smo inače razgovarali da bi bilo zanimljivo, da u nekim kasnijim godinama, svoje muzičke ideje predstavimo u Kolarcu. Njegova bolest nas je spriječila da to realizujemo“, kaže Šandorov.
Izvor: RTS
