izvor: RTS
Prosječna plata
u Republici Srpskoj slična je onoj u Srbiji, a sa obje strane Drine slični su i
problemi. Građani sve teže otplaćuju kredite, a broj penzionera gotovo izjednačen
sa brojem zaposlenih. Ambicija Vlade jeste da bruto društveni proizvod do kraja
godine dostigne rast od dva do tri odsto, a novac ne ide u javnu
potrošnju, već u investicije.
Banjalučki buvljak,
bez hlada i klime, ali konkuriše prodavnicama. U ponudi – od bosanske džezve, do
konca i konopca. Najčešća cijena je 10 konvertibilnih maraka. To je oko
500 dinara, ali gužva je samo vikendom, kažu trgovci od kojih su to, mnogi, silom
prilika.
Prodavci kažu
da im posao ide, da sve prodaju što je legalno samo gdje para ima. Prodavaca
ima raznih profesija od, energetičara, medicinskih radnika ima inžinjera.
Kažu da je najžalosnije
što su gotovo svi u kreditu i što se u posljednje dvije godine ne
mogu otplaćivati krediti.
To potvrđuju
i bankari, ali prema makroekonomskim pokazateljima, građani RS srednje su zaduženi,
u prosjeku oko 900 evra. Izmijenjena je zakonska regulativa o reprogramiranju kredita
da bi oni koji izgube ili ili mijenjaju posao mogli lakše da otplaćuju rate.
Direktor Komercijalne
banke u Banjaluci Srđan Šuput kaže da moraju da izađu u susret klijentu ako mu se
smanji plata ili sa jednog posla prelazi na drugi gdje mu je manji lični dohodak.
"Banka je
dužna u skladu sa svojim politika da izađe u susret takvom klijentu da mu olakša
vraćanje duga bankama", kaže Šuput.
Ističe da je
procenat porasta nenaplativih kredita veći nego 2009. ili 2010. godine što
je posljedica teške ekonomske situacije ne samo u BiH nego u cijeloj regiji, Evropi,
pa i u svijetu.
Prosječna plata
u Republici Srpskoj je 816 maraka, što je oko 45.000 dinara. Najviše se zarađuje
u finansijama i osiguranja, a najmanje u oblasti umjetnosti i rekreacije. Na svakog
zaposlenog ima jedan penzioner.
I to je problem
kojeg je svjesno rukovodstvo Republike Srpske, ali ističe da je od početka godine
čak 3.700 građana našlo posao. Penzije su, kažu, redovne.
Plate u zdravstvu,
prosvjeti i policiji, poslije rekonstrukcije Vlade, povećane su pet odsto.
Nastavnici sada imaju prosječnu, a ljekari, koji dežuraju, zaradu dvostruko veću
od prosjeka. Velika nada polaže se u kapitalne investicije i to što je, tvrde, Srpska
likvidna.
Predsjednik Republike
Srpske Milorad Dodik kaže da RS ima 27 odsto BDP-a, a ono što predstavlja spoljni
dug RS to je niska zaduženost. Međutim, opterećuju ih unutrašnji dugovi.
"Oni su
vezani za nešto što nije produkt RS, kao što je stara devizna štednja od milijarde
koja je do 1991. godine stvorena, to su dugovi svjetskoj banci, pariskom, londonskom
klubu i drugim povjeriocima do 91 preko milijarde, dakle kad gledate unutrašnji
dug", kaže Dodik.
Predsjednik RS
ističe da je najvažnija stara devizna štednja i pogotovo dugovi po osnovu ratnih
šteta koji sada ovde po osnovu sudskih procesa kulminiraju.
"Republika
Srpska redovno servisira svoj deficit iz prošlosti i nema zastoja u tom pogledu,
RS ne uzima kredite za potrošnju već da bi gradila puteve i to će nastaviti da radi",
kaže Dodik.
Sa oprezom se
iščekuje udarac koji će, na privredu Republike Srpske, proizvesti ulazak Hrvatske
u Evropsku uniju i njeno istupanja iz Cefte. Proizvođači i izvoznici su u neravnopravnom
položaju sa Hrvatskim, koji su im najčešći spoljnotrgovinski partneri.
Trgovina na malo,
možda donese veliku sreću. To pokušava prodavac na banjalučkoj pijaci. Kod njega
potkovica košta dva evra.
