Knežević je izdvojio mišljenje u spornoj presudi ovog suda od 23. septembra kojom su proglašene neustavnim odredbe Zakona o šumama Republike Srpske.
On nije saglasan ni sa ranijom presudom kojom se Srpskoj osporava pravo vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem, a u obrazloženju svog stava je podsjetio na svoje od ranije poznate stavove da Ustavni sud treba da tumači, a ne da kreira odredbe Ustava.
– Uz svu opasnost pojednostavljivanja, za mene se odluka većine svodi na tri sporna pitanja. To su poistovjećivanje javnog dobra i državne imovine, zatim tolerisanje, pa čak i naglašavanje različitih zakonskih rješenja o istom pitanju /šumama/ i prihvatanje diskriminišućeg statusa Republike Srpske u odnosu na drugi entitet i Brčko distrikt – rekao je Knežević za Glas Srpske"
Prema njegovim riječima, treće jeste stav kojim se Ustavni sud postavlja kao nadređeni parlamentu BiH.
– Nadležnost Ustavnog suda je da u odnosu na donesene zakone ocijeni da li su u skladu s Ustavom, a ne da u situaciji kada zakon nije donesen nalaže parlamentu šta mora ili šta ne smije biti u zakonu – naglasio je Knežević.
Knežević je naglasio da je paradoksalan zaključak da Republika Srpska ne može biti titular šuma i šumskog zemljišta, a svi drugi mogu.
– Mogu pravna lica, mogu fizička lica, može i BiH, samo Republika Srpska ne može. Radi se o suviše ozbiljnom pitanju da bih sebi dopustio banalizovanje ovog stava, ali se nameće pitanje: "Šta ako neko pravno ili fizičko lice pokloni šume Republici Srpskoj"? Kako će se to knjižiti u katastru i da li smiju uopšte da knjiže u korist Republike Srpske, odnosno da li notari smiju da sačine takav ugovor – naopomenuo je Knežević.
Kada se govori o rušenju vladavine prava i diskriminatornom stavu, navodi on, dovoljno je ponoviti navode prema kojima je Brčko distrikt vlasnik šuma i šumskog zemljišta na svom području te federalni propis koji govori da su šume i šumsko zemljište državna imovina čiji je vlasnik Federacija BiH.
– Dakle, imamo neusklađene i suprotstavljene zakonske sisteme, ali ne zbog greške zakonodavca, već zbog reakcije Ustavnog suda koji tvrdoglavo brani svoj stav da može da odlučuje samo na osnovu podnesenog zahtjeva za ocjenu ustavnosti, a ne želi da vidi da jednostranim odlučivanjem ruši vladavinu prava i ustavnu ravnotežu. Tako se svi mi u Ustavnom sudu kližemo ka nepriznavanju naših odluka, dajemo za pravo tvrdnjama o nepravednom postupanju – ukazao je Knežević.
On je pojasnio da Ustavni sud ima vrlo jasne nadležnosti i da ne smije unaprijed da naloži zakonodavcu kako treba da glasi budući zakon.
– Ova odluka upravo nalaže zakonodavcu šta ne smije da bude u budućem zakonu. Dakle, kaže zakonodavcu da treba donijeti zakon o državnoj imovini, a u tom zakonu ne smije predvidjeti da vlasnik šuma i šumskog zemljišta bude Republika Srpska – naveo je Knežević.
Ili, dodao je on, odluka kaže zakonodavnom tijelu Republike Srpske da mogu donijeti samo zakon kojim Srpska ne može biti titular svojine na šumama i šumskom zemljištu.
– Do tada – do vrlo, vrlo daleke budućnosti, ako će takav zakon uopšte postojati – u BiH će vladati pravni haos, različita zakonska rješenja i sve u korist narušavanja vladavine prava – ocijenio je Knežević.
Osim Kneževića i sudija Miodrag Simović dao je izjavu o neslaganju sa odlukom većine.
Izvor: srna.rs
