Skup je održan kod spomen-obilježja, pored magistralnog puta, a pored velikog broja članova porodica žrtava prisustvovali su predstavnici Islamske zajednice u Srbiji (IZuS), organizacija zazaštitiu ljudskih prava i predstavnici lokalne samouprave i politčkih partija iz općine Priboj.
Nakon odavanja počasti žrtvama u ime porodica žrtava obratio se imam iz Sjeverina Omer Hodžić rekavši da je i ove godine teško pogledati porodicama otetih u oči, a nemati im šta novo reći.
"Svake godine nas je sve više i više i na ovaj način ćemo pokazati da nikada nećemo odustati od sjećanja za naše najamilije, a i od traženja pravde zbog sudbine koju su doživjeli", naveo je Hodžić. Prisutnima se obratila predsatvnica "Žena žrtava rata" Bakira Hasečić iz Višegrada i predstavnica Fonda za humanitarno pravo (FHP) Ivana Žarić. Fond za humanitarno pravo je septembru 2016. godine podnio predstavku Sudu za ljudska prava u Strazburu jer je, kako je podsjetila Ivana Žarić, izgubljena prava borba pred domaćim sudovima, odnosno kako bi se utvrdila odgovornost države za otmicu i ubistvo žitelja Sjeverina.
"Mi i dalje nismo na korak do zadovoljenja pravde i priznanja patnji kroz koje vi i dan danas prolazite", ukazala je Žarić. Predsjednik lokalnog parlamenta Priboja Boris Hrdović je istakao da je podsjećanje na zločin prema žrtvama Sjeverina težak i bolan, ali i vrlo bitno za budućnost. Naglasio je da je obaveza da se osudi zločin i da nikada više sile mraka i bezumlja ne pobjede ljubav, razum i bolji život.
Muftija Islamske zajednice u Srbiji Mevlud ef. Dudić je poručio da neće odustati od traženja i pravde i da će biti uporniji u obrazovanju generacija koje će graditi, a ne rušiti, voljeti, a ne mrzeti. Hanka Dautović je u zločinu koji se desio prije 26 godina izgubila najmlađeg brata Zafera Hadžića. Nakon više od dvije i po decenije čekanja od nadležnih danas, kako poručuje, ne traži ništa osim kostiju svoga brata. "Ništa ne tražim osim kostiju svoga brata. Želimo da ih sahranimo kako to dolikuje. Nek se stidi svako što je obećavao. Pet predsjednika je obećalo da će naći kosti i ništa", kazala je dok grli fotografiju na kojoj je prikazan Zafer tokom mučenja.
Dodaje da su joj od tuge za Zaferom umrla još tri brata. Zineta Hodžić je u otmici izgubila muža i ove godine je na komemorativnom skupu, bez obzira što, kako vjeruje, "najvjerovatnije ništa neće biti od pronalaska posmartnih ostataka žrtava". "Prekopavanje jezera Perućac je prekinuto. Znači nije u interesu da se bilo šta otkrije. Nisu samo oni bačeni, bačene su na hiljade leševa u Drinu. Odobreno im je bilo od njihovih rukovodioca da ubijaju, siluju, progone, zastrašuju. To su na njima primjenjivali, nedužnim ljudima", rekla je Zineta poželevši budućim generacija da se rađaju i rastu u miru. Učesnici komemorativnog skupa, članovi porodica žrtava i imami su, nedaleko od Sjeverina, kod bivšeg restorana Amfora gdje je zausatveljen autobus, odajući počast žrtvama sa mosta u rijeku Lim bacili cvijeće i proučili Fatihu. Za ovaj ratni zločin protiv civila pred Okružnim sudom u Beogradu 2005. godine osuđena su četvorica pripadnika navedene jedinice. Komandant jedinice “Osvetnici” Milan Lukić, pred Haškim tribunalom osuđen je na doživotnu robiju zbog zločina nad Bošnjacima u Višegradu, ali za zločin nad Bošnjacima Sjeverina nije odgovarao pred sudom. Tužba za naknadu štete porodicama žrtava Sjeverina, koja je podnijeta još 2007. godine odbijena je, uz “pravno obrazloženje” da odgovornosti države Srbije u njihovom slučaju nema, jer se sama otmica dogodila na teritoriji Bosne i Hercegovine. Porodice su se u septembru prošle godine obratile Evropskom sudu za ljudska prava, gdje je postupak još uvijek u toku. Iz autobusa su oteti stanovnici Sjeverina: Mevlida Koldžić, Alija Mandal, Sead Pecikoza, Mehmed Šebo, Zafer Hadžić, Medo Hadžić, Medredin Hodžić, Ramiz Begović, Derviš Softić, Modhad Softić, Mujo Alihodžić, Mustafa Bajramović, Esad Džahić, Ramahudin Đatović, Ediz Gibović i Hajrudin Sajtarević. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci samo jedne žrtve. U Sjeverinu, selu koje pripada općini Priboj, uz granični pojas prema Bosni i Hercegovini, te su godine ubijena još dvije osobe bošnjačke nacionalnosti.
Izvor: Fedralna.ba
