Naime, lideri SDA i HDZ, Bakir Izetbegović i Dragan Čović, prvi put od početka duboke krize u FBiH zajednički su pozvali Radončića da im se pridruži, čime je šef SDA šefu SBB-a i nominalno stavio do znanja da je "zakopao ratnu sjekiru". Barem što se njega samog tiče.
Sa druge strane, postoje mišljenja da Izetbegović i Čović na ovaj način zapravo samo vrše pritisak na Željka Komšića, lidera DF-a, da se vrati u Vladu Federacije, čime bi kriza bila prevaziđena na najbezbolniji način. Zagovornici ove teorije tvrde da se ciljano gađa u Komšićevu Ahilovu petu kako bi podlegao ovakvoj vrsti pritiska "u strahu od gubitka državne vlasti", što bi, izvjesno, uslijedilo ulaskom SBB-a u Vijeće ministara.
U međuvremenu, svi glavni politički akteri ove priče drže odstojanje i čekaju prvi naredni potez nekoga drugog. Tako Amir Zukić, generalni sekretar SDA, na pitanje da li je poziv Radončiću ipak političko sredstvo da Komšića privole da se vrati u federalnu vlast, odgovara kako SDA "nikoga neće privoljavati".
"Reformska agenda je spremna, ko hoće da je provodi, bujrum", zaključuje on.
Nikola Lovrinović, član Predsjedništva HDZ-a i državni poslanik, ističe kako dobro zna "šta znači komotna parlamentarna većina”.
"Vjerujem da su sva nastojanja predsjednika Čovića kada je u pitanju vlast u FBiH, ali i uopće, bila na tom tragu, s obzirom na to da je vrijeme velikih obveza u procesu euroatlantskih integracija u koje je BiH ušla. Izjave gospodina Radončića da je spreman pomoći da BiH krene naprijed također daju nadu da će se naći rješenje kako bi vlast potpuno funkcionirala", ističe on.
U partiji Željka Komšića, pak, ne dijele ovo mišljenje.
Emir Suljagić, član Predsjedništva DF-a, ističe kako je jedina većina koja zanima Izetbegovića i Čovića "većina koju sada imaju u Vladi FBiH".
"Tako nastavljaju raditi ono što ih najviše zanima – a to su imenovanja. Evo, Vlada, u vrijeme kada pozivaju Radončića, postavlja direktore u javnim preduzećima. I njihova predstava o tome kako traže neku većinu je upravo to – predstava. Samo me čudi da to Radončić nije prozreo", zaključuje Suljagić.
Samog Radončića juče nismo uspjeli pitati kako on gleda na sve i šta će u konačnici odgovoriti, jer nije odgovarao na naše pozive.
Politički analitičar, profesor Enver Kazaz, vjeruje kako je ulazak SBB-a "nasušna potreba stabilizacije vlasti u FBiH".
"To, međutim, podrazumijeva dekomponovanje državne vlasti, ali i nekih kantonalnih, što će prouzrokovati stvaranje novih koalicija. BiH je potrebna stabilna većina, sposobna da izglasa reformske zakone, no taj ulazak SBB-a ne znači nužno i ulazak SNSD-a, kako se to želi prikazati. A personalni odnosi između Izetbegovića i Radončića pokazuju da u vlasti nisu važni nikakvi principi, nego gola pragmatičnost", zaključuje Kazaz.
Izvor: Nezavisne
