Kako ističu u TIBiH prijave građana, kao i terensko
istraživanje, pokazali su da su se institucije na gotovo svim nivoima pokazale
nesposobnim da odgovore na potrebe građana.
„Ukazano je na nedostatak koordinacije među
institucijama, koje su se međusobno optuživale za političke opstrukcije, kao i
politizaciju cjelokupnog procesa raspodjele sredstava i pomoći za poplavljena
područja kroz međustranačke konflikte i korištenje pomoći za predizbornu
promociju. Terensko istraživanje ukazalo je na nejednak pristup registraciji
pogođenih poplavama i pristigle pomoći, što je otvorilo sumnje građana u
regularnost i objektivnost pri raspodjeli pomoći“, navodi se u saopštenju..
TI BiH je primio preko
500 poziva građana, koji su se žalili na: prodaju i krađu humanitarne
pomoći, pristrasnost pri raspodjeli, neregularnosti prilikom procjene štete i
dodjele platnih kartica i vaučera.
„Ono što je posebno zabrinjavajuće, što građani uopšte
nisu bili upoznati od strane nadležnih isntitucija o tome ko ima prava na
pomoć, koji su kriterijumi, te na koji način mogu dobiti i koristiti pomoć“,
navode u TIBiH i ističu da je ovo bilo i očekivano i kroz sam proces donošenja
Zakona o Fondu solidarnosti RS, te relevantnih zakona u FBiH, koji je bio
krajnje netransparentan i nije u startu pružio objektivne kriterijume za
raspodjelu pomoći.
TI BiH je na osnovu prijava građana, proslijedio 23 prijave relevantnim institucijama –
policiji i Republičkoj komisiji za procjenu štete – a u nekoliko slučajeva su
institucije proslijedile prijave nadležnim tužilaštvima.
izvor: Frontal
