Ovo je dogovoreno je na sastanku sa predsjednicom Željkom Cvijanović, u vezi sa pokretanjem Nacionalnog programa demografske obnove Srpske. To pitanje promovisano je i kroz ekspoze.
Kakav je odnos države, porodice i demografske slike? Šta je perspektiva? Kakvi su tokovi i kako uticati na njih? Odgovore na ova pitanja daće stručnjaci iz oblasti demografije, sociologije, ekonomije i ministri.
"Druga dimenzija su tipske, odnosno populacione mere, koje će se primenjivati. Važna stvar je konačna izrada socijalne karte. Zadovoljna sam što je nova Vlada najavila da će se baviti time, jer će omogućiti da mi razdvajamo ono što je socijalna sfera od toga što su tipske mjere", rekla je Cvijanovićeva.
Sociolog Milimir Mučibabić je istakao da je ovo prilika da se za mjesec dana uradi dobar program.
"Da to vežemo za organe izvršne vlasti, za resorna ministarstva i da ovom problemu, koji je gorući problem moderne Evrope, sa stanovništa migracija i emigracija, dajemo jedan svoj obol", dodao je Mučibabić.
Mnogo je pitanja u vezi sa prirodnim kretanjima stanovništva , kaže struka. Predložili su kakve bi mjere trebalo preduzeti, ali ne i koliko.
"Može se uraditi štošta i još ima potencijala, to je jedan kontigent, žene u fertilnom periodu. Ako taj kontigent zadovoljava, možemo biti optimistično raspoloženi. Mi imamo potencijala, ali da kažemo da će to lako da ide, ne. Govorili smo i o stvaranju ambijenta, sigurnog porodičnog života", istakao je Stevo Pašalić, demograf.
To je ono na čemu Vlada radi, kaže premijer Radovan Višković. Sve što je zacrtano kroz aktivnosti resora, vezano je za demografiju.
"Namjera ove Vlade, i to smo promovisali kroz ekspoze, pomoć realnom sektoru, povećanje plata, smanjenje obaveza koje privrednici plaćaju prema državi, sve je to u smeru demografske politike", naveo je Višković.
Da bi se provele odgovarajuće analize, potrebni su tačni podaci. Važnu ulogu ima republički Zavod za statistiku. U toku su pripreme popisa 2021.godine.
"Važno je obaviti kvalitetne pripreme da bi se došlo do pravih podataka, koji će obezbediti da ovaj program bude onakav kakav treba biti i da da prave rezultate. Posebno je važno sagledati spoljne migracije, tu treba promijeniti i dograditi zakonska rješenja", smatra Јasmin Komić, Zavod za statistiku Republike Srpske.
Prema posljednjim analizama, najveći broj domaćinstava u Srpskoj čine samci ili bračni parovi bez djece. Takva demografska kriza nije zahvatila samo Srpsku, već i čitavu Evropu, kaže struka. Da ipak ima nade svjedoče i podaci da je prošle godine rođeno 8.800 beba, što je za 500 novorođenčadi više u odnosu na godinu ranije. To, međutim, nije dovoljno. Prema procjenama demografa, da bi prirodni priraštaj bio pozitivan, Srpskoj na godišnjem nivou treba najmanje 15 hiljada novorođenih. To je posljednji put zabilježeno 2002.godine.
Izvor: rtrs
