Vijesti

Zašto djeca nisu imuna na Kovid-19 ali imaju blaže simptome?

Dosadašnji dokazi govore da su djeca manje ranjiva koronavirusom, ali ipak mogu da se zaraze. Zašto izgleda da virus drugačije utiče na djecu?

Profesor pedijatrijske infekcije i imuniteta na Univerzitetu Oksford, Endru Polard, kazao je za Bi-Bi-Si, da djeca koja su izložena koronavirusu mogu se inficirati i pokazati znakove Kovid-19. 

"Na početku pandemije mislilo se da se djeca ne mogu zaraziti koronavirusom, ali sada je jasno da je količina infekcije kod djece ista kao i kod odraslih", objašnjava Poland, ističući da je jedina razlika što kada djeca dobiju infekciju dobiju mnogo blaže simptome.

Podaci kineskog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti izvijestili su da djeca mlađa od 19 godina čine 2% od 72.314 slučajeva Kovid-19 zabilježenih do 20. februara, dok je američka studija na 508 pacijenata izvijestila da nema smrtnog slučaja među djecom, s tim grupu koja čini manje od 1% pacijenata u bolnici.

Čini se da sveukupni globalni trendovi ukazuju na to da su djeca manje zaražena od odraslih, posebno starijih odraslih ljudi, ali vrlo je moguće da su podaci pristrasni činjenicom da se u nekim zemljama testiranje obavlja samo kod onih koji se pojave u bolnici sa teškim simptomima Kovid-19, od kojih je najmanje djece.

"Izvrsno je zapažanje u svjetskoj literaturi koju imamo za koronavirus da su čak i djeca s vrlo ozbiljnim medicinskim stanjima, koja su na imunosupresivnim terapijama ili na liječenju raka, mnogo manje pogođena nego odrasli, posebno stariji odrasli“, kaže Polard koji je i šef Oksfordske grupe za vakcinu.

Djeca s Kovid-19 uopšteno imaju blaže simptome od odraslih. Ali dvanaestogodišnja djevojčica iz Belgije i 13-godišnji dječak iz Londona, Velika Britanija, oboje su umrli posljednjih dana, što ih čini najmlađim žrtvama u Evropi. Takođe se navodi da je 14-godišnjak u Kini umro nakon što je zaražen virusom.

Podaci kineske studije Kovid-19 kod djece potvrdili su da su nešto više od polovine zaraženih pokazali blage simptome temperature, kašlja, grlobolje, curenja iz nosa, bolova u tijelu i kihanja; dok je otprilike trećina pokazala znakove upale pluća, s čestom groznicom, produktivnim kašljem i udisanjem, ali bez kratkoće daha i otežanog disanja koja se vidi u težim slučajevima.

"Jedan od vjerovatnih razloga je taj što je virusu potreban protein na površini ćelije (receptor) da bi ušao u unutrašnjost ćelije i počeo da izaziva probleme", smatra direktor istraživačkog centra iz Njuporta, Velika Britanija. "Čini se da koronavirus koristi receptor enzima II (ACE-2) za konverziju angiotenzina u tu svrhu. Može biti da djeca imaju manje ACE-2 receptora u donjim dišnim putevima (plućima) nego u gornjim dišnim putevima, zbog čega su pretežno pogođeni njihovi gornji dišni putevi (nos, usta i grlo)."

Ovo može biti objašnjenje zašto djeca zaražena koronavirusom izgledaju više prehlađena nego da imaju upala pluća, sliku opasnu po život koja se vidi kod odraslih. 

Mnogo je načina na koje se imunološki sistem djeteta razlikuje od imunološkog sistema odrasle osobe, jedan od njih je zato što je imunološki sistem djece još uvijek u toku: djeca, posebno ona u vrtiću ili školi, izložena su velikom broj novih respiratornih infekcija i to bi moglo rezultovati time da oni imaju viši početni nivo antitijela protiv virusa od odraslih.

Koronavirus se prenosi sa zaražene osobe na nezaraznu osobu direktnim kontaktom s respiratornim kapljicama zaražene osobe (nastalih kašljem i kihanjem) i dodirivanjem površina zagađenih virusom. To znači da djeca zaražena koronavirusom, s vrlo blagom ili nikakvom bolešću, mogu prenijeti infekciju drugima, posebno članovima porodice i starijim rođacima.

 

Frontal/D.S.

 

 

Twitter
Anketa

Da li je opozicija u Srpskoj trebala učestvovati na mitingu u Banjoj Luci ili nije?

Rezultati ankete
Blog