Ubrzo nakon toga, član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, Milorad Dodik koji je glasao “protiv” navedenih odluka najavio je da će iskoristiti pravo koje mu daje Poslovnik o radu Predsjedništva BiH, te pred Narodnom skupštinom Republike Srpske pokrenuti zaštitu vitalnog entitetskog interesa.

Još početokom ove godine o ovoj temi Predsjedništvo BiH trebalo je održati posebnu sjednicu, ali je ona skinuta sa dnevnog reda na insistiranje Dodika koji se i tada usprotivio tzv. kumulativnom izražavanju podataka na nivou BiH.

Podsjećamo, javnost u BiH krajem 2019. godine upoznata je sa veoma lošim rezultatima 15-godišnjih učenika iz Bosne i Hercegovine koji su učestovali u istraživanjima PISA 2018. Inače, PISA testiranje program je Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u okviru kojeg se svake tri godine ocjenjuje efikasnost obrazovnih sistema u državama na način da se vrše provjere pismenosti učenika u oblasti čitalačka pismenost, matematika i finansijska pismenonost. Učestvujući prvi put, Bosna i Hercegovina je u sve tri oblasti plasirana značajno ispod OECD prosjeka i nalazi se u posljednjom kvartalu od ukupno 80 zemlja.

PISA državni koordinator, Žaneta Džumhur obavijestila je tada javnost da učenička postignuća u PISA 2018. u BiH pokazuje da je prosječno postignuće u matematici 406 bodova, u čitanju 403, a u nauci 398 bodova, što je ispod OECD prosjeka.

“Rekli bismo da se radi o tri godine školovanju razlike” naglasila je tom prilikom Džumhur te pojasnila da, ako se to predstavi u razumljivijem obliku, “u OECD zemljama radi se o 15-godišnjacima a u našoj zemlji bi to bili učenici koji su 12-godišnjaci i koji pohađaju sedmi razred osnovne škole".

U skladu sa normama PISA testova, za sve učenike koji ne postignu minimalni nivo kaže se da imaju funkcionalnu nepismenost što je u BiH utvrđeno za  čak 58% učenika u matematici, 54 % u čitanju i 57 u prirodnim naukama, što znači da je svaki drugi učenik u BiH funkcionalno nepismen.

Nakon ovih rezultata koji su za jedne bili šokantni a za druge očekivani, struka u BiH pozvala je na poduzimanje koraka u pravcu poboljšanja obrazovnog sistema. Međutim, kao što je politika i dovela obrazovanje u BiH na ovako nizak nivo, ista ta politika i dalje vodi glavnu riječ te predstavlja najveću prepreku za bilo kakav napredak. 

Objašnjenjenja od strane političara, kako i uvijek, nije manjkalo. Tako je, kada je riječ o PISA-i PIRLS-u, iz kabinineta  Milorada Dodika stiglo saopštenje u kojem se pored ostalog navodi da je sporazum napravljen bez mišljenja Republike Srpske uz podsjećanje da je obrazovanje u nadležnosti entiteta. 

“Vlada RS je donijela zaključak i rješenje u kojem se navodi da Srpska želi da učestvuje u tim aktivnostima, ali da u tome bude prepoznata kada dođu rezultati, jer je nadležna za obrazovanje”, kaže se u saopštenju te podsjeća da zaključak Predsjedništva BiH iz maja ove godine kojim je zaduženo Ministarstvo civilnih poslova BiH i Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH da se izjasne o zaključcima Vlade RS, pa bi onda to razmatrali. 

“Ni tu druga dva člana Predsjedništva BiH nisu htjela da sačekaju da pristignu sva zatražena mišljenja, posljedica toga je stigla u vidu preglasavanja i član iz Srpske je morao da reaguje. Ovo je bio jedini izlaz” dodao je pored ostalog s tim u vezi Dodikov savjetnik za ustavnopravna pitanja, Dragoljub Reljić.

Međutim, da stvar nije tako jednostavna i da nije u pitanju samo “prepoznavanje” rezultata podsjeća stav Vlade RS od 1. 3. 2020. godine. Tražeći tako da se obezbijedi učešće RS u pomenutim međunarodnim projektima 2u skladu sa ustavnim i zakonskim nadležnostima RS u oblasti obrazovanja”, Vlada RS je tom prilokom zadužila Ministarstvo prosvjete i kulture da sprovede ciklus PISA testiranja u 2021. godini, zajedno sa ostalim obrazovnim sistemima u BiH, s tim da vaspitno-obrazovni sistem RS bude vidljiv na listi međunarodnih testiranja i u samom izvještaju koji predstavlja rezultate istraživanja. 

“Republika Srpska će u budućnosti samostalno izlaziti na PISA testiranje2, odlučila je tada Vlada Republike Srpske. 

U skladu sa tom odlukom, rezultati učenika iz RS nakon testiranja koje se održava 2021. godine bili bi izdvojeni, dok bi 2024. godine Republika Srpska u Programu međunarodne procjene učeničkih postignuća učestvovovala kao nezavisan sistem.

Ministrica prosvjete i kulture Republike Srpske, Natalija Trivić takve namjere obrazložila je na način da "Republika Srpska ima svoj obrazovni sistem u skladu sa Ustavom Republike Srpske, u skladu sa Zakonom o obrazovanju, tako da je to nešto što svakako nama koristi, ali da bismo mogli da varijabilno koristimo te podatke i da ti podaci nama zaista služe u neke sljedeće aktivnosti, mi moramo da upoređujemo samo ono šta je problem ili dobra stvar u Republici Srpskoj sa ostalim obrazovnim sistemima".

U međuvremenu, iako su u Vladi dobili informaciju da će dobiti odvojene rezultate za posljednje PISA testiranje obavljeno 2018. godine, što su čak i pismeno tražili, to se nije desilo.

U kontekstu svega bitno je podsjetiti i na sastanak između  ministrice civilnih poslova BiH, Ankice Gudeljević i šefice misije OSCE-a u BiH, ambasadorice Kathleen Kavalec održan polovinom prošlog mjeseca na kojem je između ostalog razgovarano i o narednom ciklusu PISA testiranja te zaključeno da treba uložiti mnogo truda i napora da se pripreme uslovi za naredni krug koji će najvjerojatnije biti pomjeren zbog novonastalih uvjeta u vezi s Corona virusom. 

Kao što smo već napomenuli, naredno PISA testiranje u BiH trebalo bi biti provedeno 2021. godine. Da li će se to dogoditi zavisi od toga da li će Predsjedništvo BiH potpisati ugovor kojim će se to odobriti. Ukoliko odluka ne bude donesena, šanse da učenici iz čitave BiH ne učestvuju u testiranju su velike, dok su istovremeno, sudeći po uplitanju politike u čitav proces, šanse da se stanje u obrazovanju u BiH poboljša, i dalje veoma male. 

S tim u vezi, ko će biti vidljiv a ko ne nije važno, jer ako politika nastavi voditi glavnu riječ jednino što će sa sigurnošću biti vidljivo je elementarna nepismenost naše omaldine koja, tako nepismena, već odavno traži neki bolji svijet van svoje zemlje. 

Posebna sjednica Narodne skupštine RS na kojoj će se, po zahtjevu člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, između ostalog raspravaljti o Odluci o odobravanju zaključivanja Sporazuma o učešću BiH u programu za međunarodno ocjenjivanje učenika u narednoj godini i Ugovoru o pristupanju BiH Međunarodnom istraživanju razvoja čitalačke pismenosti održaće se sutra. 

Ukoliko one od strane Narodne skupštine RS dvotrećinskom većinom budu proglašene štetnim po vitalne interese Republike Srpske, Predsjedništvo BiH u ovom sazivu više neće biti u prilici raspravljati na ovu, veoma bitnu temu. 

Autor: Denis Čarkadžić

Frontal