Na sastanku 28 predstavnika kulturnih i naučnih institucija, nevladinih organizacija i udruženja iz Srbije i Republike Srpske dogovoren je konkretan plan rada na stvaranju jedinstvene baze podataka sa imenima i prezimenima, do kojih se može doći, svih stradalnika, pišu beogradske "Večernje novosti".

Ogromne civilne i vojne žrtve srpskog naroda ni do danas nisu pobrojane, a kako ističe v.d. direktora Muzeja žrtava genocida Veljko Đurić Mišina ne postoji ni evidencija grobalja ni tačni podaci o broju poginulih ratnika Balkanskih ratova ni Prvog svjetskog rata.

"Ne postoje čak ni tačni podaci o poginulim u ratu NATO protiv Srbije 1999. Ove poražavajuće činjenice okupile su ljude voljne da započnu pravljenje jedinstvene baze podataka srpskih žrtava u 20. veku. Ovo je poslednja prilika da ispravimo, dopunimo i objedinimo postojeće podatke", rekao je on.

Republički zavod za statistiku Srbije preuzeo je na sabe zadatak stvaranja informatičkog rješenja baze podataka u kojoj će imenom i prezimenom, datumom i mjestom rođenja i smrti biti navedne sve žrtve.

Istoričari su saglasni da je prikupljanje podataka veoma težak posao mnogo decenija poslije događaja, u situaciji kad su arhive, ako su i postojale, uništavane, te da će broj imena stradalih Srba biti samo donja granica ukupnog spiska stradalih koji će zauvijek ostati otvoren.

Zato je dogovoreno sa predstavnicima svih lokalnih muzeja, arhiva, udruženja i istraživača da učestvuju u ovom poduhvatu.

"Ni režim kralja Aleksandra, ni kasnije Brozov nisu bili zainteresovani za popisivanje srpskih žrtava. Aleksandar nije želeo popis srpskih žrtava u prvoj Jugoslaviji, jer bi se pojavilo pitanje za šta su oni ginuli", rekao je Đurić Mišina.

On navodi da ni komunistički režim nije htio popis, jer bi doveo u pitanje takozvanu jugoslovensku revoluciju u kojoj su lavovski dio žrtava dali Srbi.

List navodi da Vojni arhiv već godinu dana pravi bazu podataka vojnih žrtava ratova od 1912. do 1918. godine i do sada ih je u bazu podataka unijeto 135.000. /kraj/jn/da