Svijet

Emirati finansiraju tržni centar „Beograd na vodi”?

Da bi naredne godine počelo podizanje tržnog centra, zamajca projekta „Beograd na vodi”, prethodno je potrebno da Srbija obezbijedi oko 66 miliona evra kako bi uklonila dio kolosijeka i magacina koji zakrčuju desnu obalu Save od Beogradskog sajma do Brankovog mosta, prenosi Politika.

izvor: Politika.rs

Taj iznos trebalo bi da pokrije i izradu projekata za raseljavanje drugih objekata sa te najekskluzivnije gradske lokacije od stotinak hektara, kao i izradu glavnog projekta za gradnju željezničkog mosta kod Vinče, projekata železničke stanice u Zemunu i završetak prve faze nove glavne željezničke stanice u Prokopu.

– Tih 66 miliona evra izdvojiće se iz republičkog budžeta za 2014. godinu preko Ministarstva saobraćaja. Pokušaćemo da od Ujedinjenih Arapskih Emirata dobijemo novac ne samo za izgradnju objekata u Savskom amfiteatru, čija je vrijednost procijenjena na oko 3,1 milijardu dolara, nego i za raščišćavanje te lokacije – kaže Aleksandar Karlovčan, jedan od koordinatora „Beograd na vodi” i član glavnog odbora Srpske napredne stranke.

Sa Emiratima se pregovara o tome koliko novca bi bili spremni da daju. Za sada, uvjerava Karlovčan, iz te zemlje sigurno imamo investitora za tržni centar. Sa timom njihovih urbanista već nekoliko mjeseci se radi na master planu tog područja koji bi trebalo da bude završen u januaru.

– Dva su moguća modela finansiranja izgradnje „Beograda na vodi”. Ili će Emirati kupovati parcelu po parcelu i plaćati naknadu za uređenje zemljišta ili će placeve dobiti i na njima zidati, a našoj državi će pripasti trećina od 1,5 miliona kvadrata, koliko se procjenjuje da će tu moći da se izgradi. Pregovore o tome sa Emiratima direktno vodi Aleksandar Vučić, prvi potpredsjednik vlade – objašnjava Karlovčan.

Ako bi Emirati preuzeli investiranje u cijelu lokaciju, to bi riješilo nedoumice s pređašnjim planom finansiranja ovog poduhvata. Prema tom konceptu, država bi od svojih sredstava raščistila dio amfiteatra i uredila neke od najatraktivnijih lokacija, gdje bi investitori sazidali prve objekte. Od novca koji bismo dobili od njih platilo bi se dalje raseljenje, primamili bi se novi ulagači za zidanje u slijedećem „prstenu” i tako redom, dok „Beograd na vodi” ne bi bio zaokružen. Potencijalni problem s tim planom je pretpostavka da bi prvi investitori htjeli da podižu zdanja koja bi i dalje bila okružena kolosijecima, depoima i raznim objektima koje treba izmjestiti, bez garancija, osim dobre volje Srbije, da će se to zaista desiti. Sve to bi se moglo izbjeći ako Emirati prihvate da ulože u cijelo područje.

Dok ne budu poznati svi finansijski detalji o tome ko će i čijim novcem da izmjesti glavnu željezničku i autobusku stanicu iz Savskog amfiteatra, prugu oko Beogradske tvrđave, kojom danas putuje opasni teret kroz centar grada, i vagon naselje sa oko 200 porodica radnika „Željeznica”, sigurno je da će posao ići preko preduzeća „Beograd na vodi”. Ono će biti osnovano početkom naredne godine, a na njegovom čelu biće Srđan Rupar, građevinski inženjer i jedan od koordinatora projekta započetog prije godinu i po dana u vrijeme kampanje SNS-a za parlamentarne izbore.

Komentari
Twitter
Anketa

Da li je opozicija u Srpskoj trebala učestvovati na mitingu u Banjoj Luci ili nije?

Rezultati ankete
Blog